"Da bi vojni stroj radio ovako, potrebno je puno više novca, a njega jednostavno nema“, istaknuo je ruski oporbeni političar Vladimir Milov, koji je bio ekonomski savjetnik ruske vlade početkom 2000-tih. Naime, ruska vlada objavila je početkom listopada nacrt saveznog proračuna za razdoblje od 2026. do 2028., ocrtavajući ključne političke prioritete predsjednika Vladimira Putina za nadolazeće godine. Milov je kazao kako je ruska proračunska situacija sve samo ne "normalna“.
Kyiv Independent istražio je nacrt ruskog proračuna kako bi vidio je li Rusija na kraju ostala bez novca za financiranje svog ratnog stroja. Vladimir Dubrovskiy, viši ekonomist u Centru za društvena i ekonomska istraživanja Ukrajina, rekao je da je deficit "najozbiljniji političko-ekonomski problem Rusije“. Zemlja se suočava sa sedam uzastopnih godina visokog proračunskog deficita, što niz neviđen od 1999. godine.
Za 2025., predviđeni deficit povećan je za 0,5 posto na ukupno 2,6 posto. Vlada očekuje da će deficit za 2026. pasti na 1,6 posto BDP-a, ali analitičari kažu da je ta projekcija vjerojatno nerealna. "Deficit koji Rusija očekuje za 2025. prilično je značajan. Istina je da je planirani deficit za 2026. niži, ali ti brojevi su pusta želja“, rekao je Benjamin Hilgenstock, voditelj makroekonomskih istraživanja i strategije u KSE Institutu. Uz to, dodao je kako je deficit od dva do tri posto BDP-a "puno za Rusiju jer nema pristup financiranju kao normalne zemlje“.
Dubrovskiy također vjeruje da su predviđene brojke podcijenjene. "Ako se rat nastavi, deficit će gotovo sigurno značajno porasti, kao što je bio u prošlosti“, rekao je za Kyiv Independent. "Štoviše, ova procjena ne uzima u obzir potencijalni utjecaj budućih ekonomskih sankcija.“
Moskva je isključena s međunarodnih financijskih tržišta zbog sankcija, što je ostavlja ovisnom o domaćem zaduživanju i ograničenim rezervama. Čak je i Kina, nekoć viđena kao potencijalni zajmodavac, odbila pružiti državne zajmove. Ta fiskalna kriza utječe na sposobnost Rusije da financira rat protiv Ukrajine.
Kremlj je bio prisiljen, barem na papiru, ograničiti daljnja povećanja vojne potrošnje. Ipak, vlada više ne objavljuje stvarne podatke o rashodima, nego samo projekcije. Između 2026. i 2028, Moskva tvrdi da će potrošnja za obranu ostati ravna, blago padajući kao udio BDP-a sa 6,3 posto u 2025. na 5,5 posto u 2026. i 2027. te dalje na 4,7 posto u 2028. godini.
Milov kaže da brojke skrivaju dublji problem. "Vojno-industrijski kompleks suočava se s financijskim poteškoćama“, rekao je. "Održavati ga u radu čak i na trenutnoj razini - bez daljnjih rezova koje smo vidjeli - postaje sve teže.“ Prema njemu, Rusija si može priuštiti samo ograničeni, nisko-intenzivni rat. Napomenuo je da je trenutna faza rata "nije vrlo intenzivna“ u smislu upotrebe vojne opreme poput tenkova, oslanjajući se uglavnom na napade dronovima, raketne napade i lokalizirane ofenzive. "Ovaj tip ratovanja mogu održavati neko vrijeme, ali pitanje je zašto.“
Mark Stalczynski, viši analitičar u RAND-u, kaže da je ruska vlada podigla poreze "kako bi djelomično nadoknadila“ potrošnju za obranu od početka invazije. No, dok vlada pribjegava opsežnim povećanjima poreza, ti su prihodi generirali samo djelić onoga što je potrebno. Prema Milovu, produbljivanje ekonomske i proračunske krize Rusije izravna je posljedica zapadnih sankcija. Kaže kako sankcije nisu jedna "čarobna mjera“, već složeni sustav ograničenja, no da djeluju. "Visoka inflacija i kamatne stope su, naravno, izravni proizvod sankcija“, zaključio je.
ruski padovi izvoza energenata su već sada jako veliki, bez da su uračunati najnoviji otkazi ugovora od strane indijskih i kineskih rafinerija! ruska država, a time i vojska ostaje bez novca za rat, a posljedice se već vide-država sili banke da kupuju bezvrijedne ruske obveznice, naknade za potpis ugovora za vojnu službu su srezane 60-80%, otpuštanja su sve veća iako kronično nedostaje radne snage itd.