HRT-ova emisija Otvoreno u utorak navečer bavila se pitanjima odgovornosti i mogućih propusta sustava nakon tragedije u Drnišu, u kojoj je ubijen 19-godišnji Luka Milovac, a sugovornici su upozorili na višegodišnje nepostupanje institucija nakon optužnice protiv osumnjičenog za nezakonito posjedovanje oružja iz 2023. godine. U emisiji HRT-a o toj temi govorili su državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Ivan Crnčec, odvjetnik Veljko Miljević te psihijatar i psihoterapeut Ante Bagarić.
Na pitanje kako je moguće da osoba s višestrukim presudama, uključujući i ranija teška kaznena djela, nije bila pod nadzorom, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Ivan Crnčec istaknuo je kako je u ovom slučaju posebno važno razdoblje nakon potvrđene optužnice 2023. godine. "Mislim da je ključno u cijeloj priči, činjenica da je njemu 2023. potvrđena optužnica za nedozvoljeno posjedovanje, izradu i nabavljanje eksplozivnih tvari i oružja i da se nakon toga ništa nije dogodilo idućih dvije i pol godine", rekao je Crnčec, dodajući kako je zbog toga ministar pravosuđa naložio izvanredni inspekcijski nadzor.
Crnčec je rekao kako su pravosudni inspektori poslani u Općinski sud i Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku kako bi utvrdili je li bilo propusta u postupanju nadležnih institucija. Dodao je da bi, potvrde li se nepravilnosti, ministar pravosuđa mogao pokrenuti stegovne postupke protiv odgovornih, a nalaz nadzora očekuje se do kraja tjedna. Govoreći o institutu zaštitnog nadzora nakon odsluženja kazne, podsjetio je kako je on uveden 2011. godine, ali u vrijeme prve presude u ovom slučaju, nije postojao. "Taj institut predviđa mogućnost da se nakon izdržane kazne zatvora osuđenik još određeno vrijeme nalazi pod nadzorom i provjerama", pojasnio je. Dodaje kako bi trajanje nadzora ovisilo o vrsti kaznenog djela, no ističe da bi u konkretnom slučaju njegov učinak bio ograničen zbog proteka vremena. "Prošlo je već preko deset godina od njegova izlaska iz zatvora, tako da i taj zaštitni nadzor, da je i mogao biti primijenjen, ne bi imao prevelikog učinka", apostrofirao je.
Na pitanje je li sustav u ovom slučaju zakazao i tko snosi odgovornost, odvjetnik Veljko Miljević istaknuo je kako je teško jednoznačno imenovati odgovornu osobu, ali da je problem najvidljiviji u postupanju nakon potvrđene optužnice 2023. godine. Ocjenjuje kako se radi o jednostavnom kaznenom predmetu u kojem nije bilo zahtjevnih dokaznih radnji. "To je izuzetno jednostavno kazneno djelo, ne može biti jednostavnije i prostije. Vrlo malo je dokaza koji se trebaju provesti", naveo je.
Dodaje kako su policija i državno odvjetništvo u tom dijelu postupka odradili svoj posao. "Policija je poduzela sve što je u njihovoj nadležnosti i pravovremeno uputila izvješće. Državno odvjetništvo podiglo je optužnicu na vrijeme i ona je potvrđena na vrijeme", kazao je. Međutim, kako ističe, problem nastaje nakon toga. "Nakon toga predmet stoji dvije i pol godine da se po njemu ne postupa", upozorio je Miljević. Zaključno ističe kako je, prema njegovoj ocjeni, do propusta došlo u sudskoj fazi postupka. "Ovdje je očito zakazao sud i greška je u tome što predmet nije došao do rasprave", zaključio je Miljević.
Podsjetimo, Hrvatsku je potreslo ubojstvo koje se prije nekoliko dana dogodilo u Drnišu. Ondje je u subotu navečer ubijen 19-godišnji dostavljač pizze Luka Milovac, kojeg je na terasi svoje obiteljske kuće vatrenim oružjem usmrtio 50-godišnji Kristijan Aleksić, nakon čega je pobjegao s mjesta događaja i bio u bijegu više od 30 sati prije nego što je uhićen. Aleksić je ranije bio poznat policiji i pravosuđu. Prije tri godine policija mu je oduzela improvizirano vatreno oružje i streljivo, a u javnosti je poznat i po teškom ubojstvu susjede Marijane Sučević, bolničke pralje, koje je počinio 27. svibnja 1994. godine u Prgometu.
Psihijatar i psihoterapeut Ante Bagarić istaknuo je kako se u ovakvim slučajevima često stvara pogrešna percepcija da je riječ isključivo o psihijatrijskom problemu, iako, kako kaže, stvarna slika ide u drukčijem smjeru. "Nažalost, koliko god bio tragičan, ovaj predmet je vrlo malo ili nimalo psihijatrijski", rekao je.
Dodaje kako se u javnosti ovakvi događaji često automatski povezuju s mentalnim poremećajima, iako to u pravilu nije uzrok teških kaznenih djela. "Ovo na prvi pogled izgleda kao nešto potpuno bezumno, kao da je netko sišao s uma, ali nije. Ovo nema veze sa psihijatrijskim poremećajima kao uzrokom ovakvih djela", pojasnio je. Ističe kako su počinitelji teških kaznenih djela zbog bolesti zapravo rijetkost. Prema njegovim riječima, u većini slučajeva radi se o osobama koje djeluju iz svjesnih odluka i naučenih obrazaca ponašanja. "Postoje ljudi opasnih namjera, to nije posljedica bolesti, nego životnih odluka, ponašanja i obrazaca koji se razvijaju kroz vrijeme", istaknuo je. Upozorava i na potrebu opreza kako se ne bi stigmatizirale osobe s psihičkim teškoćama, koje u pravilu nisu opasne. "Važno je reći da velik broj ljudi ima psihičke smetnje, ali to ne znači da su oni opasni", naglasio je.