U sjevernom Atlantiku nalazi se jedinstveno područje poznato kao Sargaško more, posebno po tome što je riječ o jedinom moru na svijetu koje nema obalu. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Frontiers in Marine Science bavilo se neobičnim obilježjima i velikim ekološkim značajem ovog mirnog područja prekrivenog plutajućim morskim algama. Iako na prvi pogled djeluje prazno i beživotno, Sargaško more dom je raznolikom morskom svijetu te ima važnu ulogu u regulaciji Zemljine klime. Sargaško more razlikuje se od svih drugih mora na planetu. Smješteno je oko 950 kilometara istočno od Floride, u sjevernom dijelu Atlantskog oceana, a potpuno ga okružuju snažne oceanske struje, bez ijedne obale ili otoka. Njegova mirna površina nalazi se unutar snažnog sustava struja poznatog kao sjevernoatlantski suptropski vrtlog, koji kružno pokreće površinske vode oceana. Dok su okolne vode turbulentne i nemirne, Sargaško more predstavlja svojevrsnu mirnu zonu usred oceanskog vrtloga, što stoljećima fascinira mornare i znanstvenike, prenosi N1.ba.
Još u vrijeme velikih pomorskih istraživanja mornari su nailazili na ovo neobično more. Kristofor Kolumbo tijekom putovanja 1492. godine zapisao je kako ga je zabrinjavala gotovo potpuna nepokretnost vode, bojeći se da bi njegov brod mogao ostati zarobljen u tom području. Tadašnji pomorci nisu razumjeli da se ispod te mirne površine nalaze snažne struje. Upravo spoj iznimno mirnog mora i aktivnih podvodnih strujanja jedna je od najvećih posebnosti Sargaškog mora. Posebno obilježje ovog područja su golemi slojevi algi Sargassum koji plutaju po površini. Za razliku od većine morskih algi, Sargassum ne tone jer sadrži male mjehuriće ispunjene plinom koji ga održavaju na površini. Takve plutajuće "prostirke" stvaraju važno stanište za brojne morske organizme. Mnogim vrstama pružaju hranu, zaklon i zaštitu od predatora u otvorenom oceanu.
Unutar tih algi živi velik broj organizama – od škampa, sitnih rakova i mladih riba do većih grabežljivaca poput morskih pasa stjenki koji uz njihove rubove love plijen. Prostirke također nastanjuju brojne vrste beskralježnjaka koje čitav život provode povezane s algama. Znanstvenici su na području Sargaškog mora identificirali više od 100 vrsta beskralježnjaka, zbog čega se ovo područje smatra važnim središtem oceanske bioraznolikosti. Sargaško more posebno je važno za europske i američke jegulje. Njihov život započinje u obliku prozirnih ličinki ispod slojeva algi, nakon čega ih oceanske struje nose prema istoku ili zapadu, ovisno o vrsti. Kasnije završavaju u rijekama koje se mogu protezati čak do američke savezne države Indiane. Nakon desetljeća provedenih u slatkovodnim područjima, jegulje se vraćaju upravo u Sargaško more gdje se mrijeste i ugibaju, zatvarajući svoj neobičan životni ciklus.
Način na koji jegulje uspijevaju prijeći goleme udaljenosti i ponovno pronaći isto područje oceana, unatoč nedostatku vidljivih orijentira, i dalje predstavlja jednu od velikih zagonetki životinjskog svijeta. Znanstvenici još pokušavaju otkriti kako ove i druge vrste uspijevaju tako precizno navigirati preko otvorenog oceana. Osim što služi kao važno utočište za morski život, Sargaško more ima značajnu ulogu u klimatskom sustavu planeta. Ono je dio globalne oceanske cirkulacije, posebice sjevernoatlantskog suptropskog vrtloga. Taj sustav prenosi toplu i slanu vodu prema sjeveru, dok se hladnija voda kreće prema jugu, čime utječe na vremenske obrasce na obje strane Atlantika.
Površinske vode Sargaškog mora također djeluju kao važan ponor ugljika. Fitoplankton apsorbira ugljikov dioksid iz atmosfere, a nakon ugibanja njihove ljušture tonu prema dnu oceana, gdje ugljik ostaje pohranjen dulje vrijeme. Time se smanjuje količina ugljikova dioksida u atmosferi i ublažavaju posljedice klimatskih promjena. Ipak, studija upozorava da je temperatura Sargaškog mora od 1980-ih porasla za oko jedan stupanj, što remeti osjetljivu ravnotežu ekosustava. Toplija površinska voda otežava miješanje kisika i hranjivih tvari, što bi dugoročno moglo negativno utjecati na zdravlje ovog područja i njegovu klimatsku funkciju.
Sargaško more suočava se i s rastućim pritiskom ljudskih aktivnosti, osobito zagađenjem. Snažne struje koje ga okružuju djeluju poput velike zamke koja skuplja otpad iz cijelog sjevernog Atlantika. U moru se nakupljaju plastični otpad, ribarske mreže i druga onečišćenja koja predstavljaju ozbiljnu prijetnju morskom životu. Jedno istraživanje procijenilo je da se u Sargaškom moru nalazi oko 200.000 komada otpada po četvornom kilometru. Problem predstavlja i buka brodova koja ometa komunikaciju kitova i drugih morskih sisavaca. Dodatnu zabrinutost izazivaju nestanak sargaških prostirki i zaplitanje životinja u napuštenu ribarsku opremu. Kako bi se odgovorilo na te prijetnje, 2014. godine osnovana je Komisija za Sargaško more. Cilj joj je uspostava zaštićenih morskih područja i međunarodnih sporazuma koji bi smanjili onečišćenje plastikom te zaštitili migracijske puteve brojnih morskih vrsta koje prolaze kroz ovu jedinstvenu oceansku regiju.