Obrazovno izvješće EK

Osmogodišnje školovanje u Hrvatskoj najkraće je u Europskoj uniji

Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Ministrica Divjak
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Ministrica Divjak
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Ministrica Divjak
01.10.2019.
u 06:20
Pohvaljeno je licenciranje ravnatelja uvršteno u zakon
Pogledaj originalni članak

Ciklus obveznog osnovnog obrazovanja među najkraćima je u EU – osnovna škola traje samo osam godina, mladi nisu osobito zadovoljni kvalitetom svojeg obrazovanja. Mobilnost radi učenja u Hrvatskoj je niska (6,9%, što je znatno manje od referentne vrijednosti EU od 20% i prosjeka od 10,7%), a naši učenici imaju niže rezultate od prosjeka EU u čitanju, prirodoslovlju, a posebno u matematici.

Sve te opaske sažete su u Pregledu obrazovanja i osposobljavanja koje je za 2019. godinu sastavila Europska komisija. U izvješću je između ostalog istaknuto kako je u Hrvatskoj premalo nastavnika za prirodoslovlje, tehnologiju, inženjerstvo, matematiku i informatiku, naročito u školama na udaljenijim područjima, a da se pritom ne nude posebni poticaji kojima bi se taj manjak nadoknadio.

Komisija nije propustila spomenuti ni plaće obrazovnih nastavnika naglašavajući da je u studenome 2018. prosječna neto plaća osnovnoškolskih učitelja iznosila 895, a srednjoškolskih nastavnika 975 eura, što je znatno manje od prosječne neto plaće osoba sa završenim tercijarnim obrazovanjem.

Uz tu opasku naveli su da će se nastavnicima država plaće povećati za pet posto u dvije faze, a da oni nastavnici koji sudjeluju u provedbi pilot-projekta kurikularne reforme Škola za život primaju bonus do 15 posto.

Pohvaljena je činjenica da je u Zakon o obrazovanju uvršteno licenciranje ravnatelja jer u Hrvatskoj do sada ravnatelji nisu imali obuku u vodstvu ili menadžmentu u obrazovanju niti se njihova uspješnost u radu ocjenjivala i utjecala na plaću.   

>> Pogledajte i ovaj video: Ministrica Blaženka Divjak u posjeti OŠ Gračani

 

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

LA
larala
07:00 01.10.2019.

kad bi se zbrojili sati koje učenici provedu u školi i doma učeći, djeca u hrvatskoj bi bila na vrhu a, ne dnu ljestvice. još da se uzme u obzir hrpa nepotrebnog gradiva i bubanje na napet na koje ih se samo u hrvatskoj prisiljava, bili bi najbolji a, ne najgori. usput u drugim zemljama u školsku satnicu ulaze školske i van školske aktivnosti u hrvatskoj su te sate zaboravili prikazati jer našoj ministrici i vladi nije cilj znanje već produžetak boravka u školi da bi se onima koji uče i idu korak dalje u učenju kad dođu doma oduzela ta mogućnost. jer ipak, u hrvatskoj mogu biti sposobni samo oni podobni koji i sa 4,2 mogu po novom imati zaključno 5 i biti jednaki sa onima koji cijelu godinu uče za 5.0.

Avatar Pepica.Pušić
Pepica.Pušić
06:30 01.10.2019.

Polako ali sigurno postajemo zemlja neznanja (što nije bio slučaj u doba mraaaačnog komunizma), a školi za život, u ovoj maćehi od naše domovine, bolje bi pristajao naziv: škola za preživljavanje!

Avatar lip_ko_nadan
lip_ko_nadan
08:39 01.10.2019.

Kad smo jadnu djecu prisiljavali da uče napamet 50 faraona dok u suprotnom nisu znali niti 5 hrvatskih književnika.