Maldivske vlasti istražuju više mogućih uzroka smrti petero talijanskih ronilaca u dubokoj podvodnoj špilji prošlog tjedna, uključujući i mogućnost da su zaronili znatno dublje nego što je bilo planirano, rekao je glasnogovornik vlade za Reuters. Skupinu koja je u četvrtak ušla u špilju predvodila je Monica Montefalcone (51), profesorica Sveučilišta u Genovi i morska ekologinja koja je redovito ronila u vodama Maldiva u Indijskom oceanu. Među četvero istraživača koji su poginuli bila je i njezina kći, kao i jedan instruktor ronjenja. Tijelo instruktora prvo je pronađeno, na dubini od 60 metara. Riječ je o najsmrtonosnijem pojedinačnom incidentu u povijesti ronjenja na Maldivima. Mohamed Hussain Shareef, glavni glasnogovornik ureda predsjednika Maldiva, rekao je da je vlada skupini izdala potrebnu dozvolu za istraživanje mekih koralja na lokaciji Devana Kandu.
"Ono što nismo znali jest da je riječ o ronjenju u špilji", rekao je Shareef. "Jer, kako će vam svaki ronilac reći, to je potpuno druga disciplina sa svojim posebnim izazovima i rizicima, a posebno na toj dubini postoji niz stvari koje su mogle poći po zlu". Suprug Monice Montefalcone, Carlo Sommacal, izjavio je u razgovorima za talijanske medije da njegova supruga nikada ne bi dovela svoju kćer ili druge ljude u opasnost. Opisao ju je kao "jednu od najboljih roniteljica na svijetu", koja je odradila oko 5000 zarona te je bila "uvijek savjesna" i "nikada nepromišljena". "Žao mi je, nisam bio tamo i nisam stručnjak, a iz onoga što vidim i čitam, čak ni stručnjaci nemaju konačne odgovore nego samo iznose pretpostavke, i to brojne", poručio je Reutersu u WhatsApp poruci.
Stručni ronioci iz Finske u ponedjeljak su u trećoj i posljednjoj komori špilje pronašli preostala četiri tijela, "praktički jedno uz drugo", rekao je Shareef. Dva tijela izvučena su u utorak, dok se preostala dva trebaju izvući na površinu u srijedu. Koliko je ronjenje na toj dubini opasno pokazuje i činjenica da je prošlog tjedna tijekom pokušaja izvlačenja tijela poginuo i jedan maldivski spasilac. Neprofitna organizacija Divers Alert Network Europe, koja vodi spasilačku operaciju, priopćila je da su njihovi stručni ronioci morali koristiti napredne tehničke sustave, uključujući zatvorene kružne rebreathere koji recikliraju izdahnuti plin za disanje, kako bi locirali tijela.
Shafraz Naeem, maldivski veteran ronjenja koji je više od 30 puta istraživao sustav špilja Devana Kandu i danas savjetuje obrambene snage i policiju Maldiva, rekao je da se ulaz u špilju nalazi na dubini od oko 55 metara te da svjetlost dopire samo do prve komore, dok je nakon toga potpuni mrak. Stručnjaci upozoravaju da s većom dubinom raste i pritisak oko ronilaca, zbog čega svaki udah unosi više kisika u pluća i krvotok, čak i kada dišu obični zrak. Ako je izloženost prevelika ili traje predugo, kisik može pretjerano stimulirati središnji živčani sustav i oštetiti tkiva. "Izuzetno je opasno roniti na tim dubinama koristeći komprimirani zrak", rekao je Naeem. "Teoretski, toksičnost kisika pri korištenju komprimiranog zraka počinje se javljati na oko 55 metara dubine".
No Riccardo Gambacorta, bivši instruktor jedne od žrtava, Muriel Oddenino, rekao je da ne vjeruje kako su Talijani umrli zbog trovanja kisikom. "Moje osobno mišljenje je da se pod vodom dogodio neki neočekivani incident. Jednostavno nisu predvidjeli određenu situaciju", rekao je. U talijanskoj skupini bili su kći Monice Montefalcone Giorgia Sommacal, biolog Federico Gualtieri, istraživačica Muriel Oddenino i instruktor ronjenja Gianluca Benedetti, koji je sedam godina živio na Maldivima. Shareef je rekao da su vlasti obustavile rad broda kojim su se ronioci koristili "jer propisi ovdje nalažu da za organiziranje ronilačkih ekspedicija morate imati dozvolu ronilačke škole, a oni je, nažalost, nisu imali".
Vlasnik broda MV Duke of York, Abdul Muhsin Moosa, rekao je da je plovilo imalo dozvolu za rekreativno ronjenje do dubine od 30 metara. Dodao je da su ronioci po dolasku upozoreni na maldivsko ograničenje rekreativnog ronjenja od 30 metara. Za rekreativna ronjenja do 30 metara koristi se obični komprimirani zrak koji sadrži oko 21 posto kisika i 79 posto dušika. Kako bi omogućili dulje zarone ili smanjili vrijeme između ronjenja, rekreativni ronioci koriste i "nitrox" mješavine koje sadrže 32 posto ili više kisika, objasnio je Naeem. Za znatno veće dubine, poput onih koje je dosegnula talijanska skupina, ronioci obično koriste specijalizirane mješavine kisika, dušika i helija poznate kao Trimix. Ronjenje na takvim dubinama zahtijeva naprednu obuku i specijaliziranu opremu.
Nije odmah bilo jasno jesu li snažne morske struje imale ulogu u tome da ronioci završe dublje od planirane dubine. Sveučilište u Genovi priopćilo je da su Montefalcone i Oddenino bile na Maldivima u sklopu znanstvene misije praćenja morskog okoliša i utjecaja klimatskih promjena na tropsku bioraznolikost. "Ronilačka aktivnost nije bila dio planiranih aktivnosti misije, nego je provedena privatno", navodi se u priopćenju, uz dodatak da kći Monice Montefalcone i Gualtieri nisu bili dio znanstvene misije.
Talijanski medij andkronos objavio je da ih je u unutrašnjost mogla povući iznimno snažna struja uzrokovana posebnom konfiguracijom podvodnog lokaliteta koji ima ulaz i izlaz – takozvani "Venturijev efekt" na dubini od 50 metara. To je hipoteza koju je u razgovoru za Adnkronos iznio predsjednik Talijanskog društva za podvodnu i hiperbaričnu medicinu Alfonso Bolognini. Bolognini je rekao da je o mogućem uzroku tragedije počeo razmišljati nakon što je doznao u kakvim su uvjetima ronioci pregledavali špilju. Najprije su prema ulazu poslali ROV, odnosno daljinski upravljano podvodno vozilo, no zbog iznimno snažnih struja nisu ga uspjeli uvesti pa su morali osobno zaroniti.
Prema njegovoj hipotezi, konfiguracija špilje s tri komore, jednim ulazom i jednim izlazom stvara snažan efekt usisavanja zbog suženja prostora kroz koji prolazi voda. "Mogle su se dogoditi dvije stvari – ili ih je sve povuklo unutra ili je struja povukla jednog od njih, a ostali su pokušali pomoći", rekao je. Dodao je kako profesionalnost ronilaca potvrđuje da nisu nepromišljeno riskirali. Bolognini smatra da je riječ bila o "promatračkom" zaronu prije planiranog istraživanja špilje te da im špilje nisu bile glavni cilj jer su na Maldivima istraživali koraljni greben. "Spustili su se malo dublje kako bi pogledali ulaz, no struja ih je povukla u potpuno mračan prostor s gotovo nikakvom vidljivošću. Vjerojatno je nastala panika, a moguće je i da im je tijekom potrage za izlazom ponestalo zraka", zaključio je.