Tri nova cjepiva razvijaju se kako bi se suzbila rijetka vrsta ebole koja je dosad već odnijela gotovo 250 života. Međunarodna inicijativa za cjepivo protiv AIDS-a (IAVI), koja radi na jednom od kandidata za cjepivo, upozorila je da bi aktualna epidemija mogla postati najteža dosad zabilježena.
Na razvoju cjepiva protiv vrste Bundibugyo rade i Sveučilište u Oxfordu te farmaceutska tvrtka Moderna. Koalicija za inovacije u pripravnosti za epidemije (CEPI), koja financijski podupire sva tri istraživačka tima, poručila je kako je „svaki dan presudan”.
U Demokratskoj Republici Kongo trenutačno je zabilježeno više od tisuću sumnjivih slučajeva zaraze, dok je u susjednoj Ugandi potvrđeno devet slučajeva. Sve su izraženije bojazni da bi ova epidemija – otkrivena tek nakon što se već proširila u području zahvaćenom sukobima i s ograničenim zdravstvenim resursima – mogla dosegnuti razmjere najveće epidemije ebole u povijesti, one u zapadnoj Africi između 2014. i 2016. godine. Tada je zaraženo gotovo 29 tisuća ljudi, a više od 11 tisuća ih je preminulo.
Dr. Mark Feinberg, čelnik organizacije IAVI, izjavio je: „Smatram da postoji stvarna prijetnja da bi ova epidemija mogla biti jednako ozbiljna kao i tadašnja, ako ne i teža, zbog čega razvoj cjepiva i drugih zaštitnih mjera mora biti apsolutni prioritet.”
Njegove riječi podudaraju se s upozorenjima međunarodne medicinske organizacije Liječnici bez granica (MSF), koja je stanje ocijenila „duboko zabrinjavajućim”, istaknuvši da dosad nikada nije zabilježen tako velik broj slučajeva u tako kratkom vremenu. Cjepiva se moraju razvijati zasebno za svaku pojedinu vrstu virusa ebole – poznato ih je šest, no samo su tri dosad izazivale epidemije.
Za najrašireniju vrstu, Zaire, cjepivo već postoji, no sadašnju epidemiju uzrokuje druga vrsta – Bundibugyo. Ona je dosad zabilježena samo dva puta i za nju još ne postoji odobreno cjepivo. IAVI razvija prilagođenu verziju cjepiva protiv ebole vrste Zaire kako bi djelovala i protiv Bundibugya. Eksperimentalno cjepivo testirano je na majmunima, gdje je u kratkom roku potaknulo snažan imunološki odgovor i osiguralo gotovo stopostotnu zaštitu.
Feinberg je rekao kako dosadašnji rezultati ulijevaju optimizam, no procjenjuje se da će biti potrebno između sedam i devet mjeseci prije nego što cjepivo bude spremno za klinička ispitivanja – premda istraživači nastoje dodatno ubrzati taj proces, piše BBC.
U međuvremenu je farmaceutska tvrtka Moderna objavila da koristi svoju mRNA tehnologiju – koja je omogućila brzi razvoj cjepiva tijekom pandemije bolesti Covid-19 – za razvoj cjepiva protiv vrste Bundibugyo. „Djelovat ćemo brzo i uz najviše znanstvene standarde kako bismo poduprli odgovor na epidemiju i približili moguće cjepivo zajednicama kojima je ono najpotrebnije”, izjavio je Stéphane Bancel, glavni izvršni direktor Moderne.
I Sveučilište u Oxfordu ranije je objavilo da radi na vlastitoj tehnologiji cjepiva, koja je tijekom pandemije Covida spasila brojne živote, s ciljem razvoja novog cjepiva protiv ebole. Sva tri cjepiva imaju isti cilj – naučiti organizam prepoznavati istu strukturu na površini virusa, poznatu kao glikoprotein vrste Bundibugyo. No do tog cilja dolaze različitim tehnološkim pristupima.
IAVI koristi živi, ali bezopasni virus koji je genetski modificiran tako da nosi i glikoprotein ebole. Imunološki sustav pritom neutralizira bezopasni virus i istodobno uči prepoznavati i boriti se protiv ebole. mRNA cjepivo i cjepivo Sveučilišta u Oxfordu djeluju drukčije – u organizam unose dio genetskoga zapisa koji potiče stvaranje glikoproteina Bundibugyo. Organizam ga prepoznaje kao strano tijelo i pokreće imunološki odgovor.
Takav pristup omogućio bi imunološkom sustavu određenu prednost pri susretu sa stvarnom infekcijom ebolom. Ipak, razlike u tehnologijama i načinu na koji aktiviraju imunološki sustav mogle bi utjecati na razinu zaštite ili broj potrebnih doza. Sve će to morati biti potvrđeno kroz klinička ispitivanja, piše BBC.
Koalicija za inovacije u pripravnosti za epidemije (CEPI) financira početne faze istraživanja. „Dok se virus Bundibugyo ubrzano širi, a odobreno cjepivo još ne postoji, svaki je dan presudan u utrci protiv ove smrtonosne bolesti”, poručio je dr. Richard Hatchett, izvršni direktor CEPI-ja. Glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije, dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, zaključio je: „Cjepivo protiv vrste Bundibugyo moglo bi pomoći u suzbijanju ove epidemije i dodatno ojačati spremnost za buduće izbijanje bolesti.”
Neka dođu u Europu