VOJNA AKTIVNOST

Ovakva poruka iz NATO članice je rijetkost! Šef estonskih obavještajaca šokirao izjavom: 'Prilagodili su svoje ponašanje...'

Foto: Reuters/PIXSELL
nato
Foto: KACPER PEMPEL/REUTERS
Polish forces with NATO soldiers hold military exercises 'Iron Defender' at Orzysz training ground in Wierzbiny
Foto: KACPER PEMPEL/REUTERS
Polish forces with NATO soldiers hold military exercises 'Iron Defender' at Orzysz training ground in Wierzbiny
Foto: KACPER PEMPEL/REUTERS
Polish forces with NATO soldiers hold military exercises 'Iron Defender' at Orzysz training ground in Wierzbiny
Foto: TOM LITTLE/REUTERS
Swedish troops train ahead of NATO deployment to Latvia
29.12.2025.
u 13:08
Kaupo Rosin, glavni ravnatelj estonske Službe za vanjsku obavještajnu službu, naglasio je da su reakcije Zapada i NATO-a na ruske incidente, poput upada dronova i problema s podmorskim kabelima, prisilile Rusiju na promjenu ponašanja, ali upozorava da visoka vojna aktivnost i rat u Ukrajini i dalje nose rizike za regiju.
Pogledaj originalni članak

Rusija trenutačno nema namjeru napasti baltičke države ili NATO u širem smislu, a zadaća Estonije jest osigurati da tako i ostane, izjavio je Kaupo Rosin, glavni ravnatelj estonske Službe za vanjsku obavještajnu službu u intervjuu za ERR. Rosin je naglasio da su reakcije Zapada i NATO-a na ruske incidente, poput upada dronova i problema s podmorskim kabelima, prisilile Rusiju na promjenu ponašanja, ali upozorava da visoka vojna aktivnost i rat u Ukrajini i dalje nose rizike za regiju. Rosin je potvrdio da trenutačna obavještajna procjena ne ukazuje na ruske planove za napad na baltičke zemlje ili NATO, ističući da Rusija poštuje snagu saveza i nastoji izbjeći izravan sukob. "Vidjeli smo da je Rusija, nakon incidenata poput upada dronova u zračni prostor NATO-a ili problema s podmorskim kabelima prilagodila svoje ponašanje kako bi smanjila rizike“, rekao je. Primjerice, ruski zrakoplovi sada pažljivo prate svoje putanje iznad Baltičkog mora, a od početka NATO-ove misije Baltic Sentry nije zabilježeno novih incidenata s kabelima. Ipak, Rosin upozorava da visoka vojna aktivnost i rat u Ukrajini znače da su incidenti i dalje mogući. "Ne vidimo namjernu eskalaciju, ali teorijski su takvi događaji još uvijek realni", dodao je.

Govoreći o dva značajna incidenta u Estoniji ove godine – zrakoplovu koji je 12 minuta boravio u estonskom zračnom prostoru i situaciji u Saatse Bootu gdje je ruska aktivnost izazvala uzbunu – Rosin je ocijenio da je Estonija reagirala primjereno. "Naši saveznici ozbiljno su shvatili ove događaje, a Rusija je registrirala našu reakciju i prilagodila svoje ponašanje", rekao je. Situacija u Saatse Bootu, gdje je sedam muškaraca izazvalo uzbunu, dovela je do brze izgradnje nove ceste, što Rosin vidi kao dio šireg konteksta ruskih vježbi unutarnje sigurnosti uz granicu.

Rosin je istaknuo da je ruska 'flota u sjeni', koja prevozi naftu kroz Baltičko more, ključna za ruske prihode, što je čini osjetljivom na pritisak. "Napadi poput francuske operacije na jedan od njihovih tankera pokazuju da flota nije nedodirljiva", rekao je, dodajući da takve akcije povećavaju rizik za države zastave i osiguravatelje, što može smanjiti rusku aktivnost.

Što se tiče sankcija, Rosin smatra da one učinkovito ograničavaju rusku ratnu industriju i državni aparat, posebice pristup financijskim tržištima i prihodima od energenata. "Svaki dolar promjene cijene barela nafte znači 120-140 milijuna dolara mjesečnog dobitka ili gubitka za Rusiju. Sankcije smanjuju prihode, a njihov učinak se produbljuje", objasnio je. Iako Rusija neće kolabirati u skorije vrijeme, pritisak raste, što je vidljivo u njihovom inzistiranju na ukidanju sankcija u pregovorima.

Na pitanje o ruskim hibridnim aktivnostima, poput regrutiranja pojedinaca u Estoniji, Rosin je sugerirao da su sabotaže i tajne operacije usmjerene na destabilizaciju Ukrajine i njezinih saveznika, često uz odobrenje ruskog vodstva. "Sabotaža je stvarna, ali Rusija pokušava prikriti tragove. Vidjeli smo to u Poljskoj i Rumunjskoj, gdje nisu uvijek uspješni“, rekao je. Izraz „hibridni napad“ smatra previše nejasnim, pozivajući na preciznije nazive poput 'sabotaža' ili 'kibernetički napad'.

Rosin upozorava da Rusija nastoji usporiti europsko ponovno naoružavanje kroz „umirujuće“ poruke, poput Putinovih izjava da Rusija ne planira napasti Europu, te kroz podršku političkim grupama koje kritiziraju utrku u naoružavanju. 'Cilj je stvoriti podjele i politički pritisak', rekao je. Ako Europa nastavi s naoružavanjem, mogla bi „pobijediti u utrci“ protiv Rusije u nadolazećim godinama. Što se tiče rata u Ukrajini, Rosin smatra da bi primirje bez jasnog ruskog poraza povećalo rizike za Estoniju, posebice ako Rusija postane samouvjerenija. Rusija planira vojnu reformu koja uključuje regiju Baltika, što zahtijeva pomno praćenje njihovih resursa i rasporeda snaga. Estonija ostaje budna pred ruskim aktivnostima, ali Rosin naglašava da trenutačno nema naznaka izravne prijetnje. 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 20

Avatar Le-Freak
Le-Freak
14:25 29.12.2025.

Mozemo i dalje biti naivni ili jednom shvatiti da je Rusija sila zla koja samo vreba na nase slabosti. Takvima se treba jednom zauvjek stati dzonom na potiljak da shvate tko je gazda. Inace oni misle da su oni.

LU
lubin
14:53 29.12.2025.

točno, trenutno rusija ne planira napasti baltičke države jer je prezauzeta ratom koji vodi protiv Ukrajine! No kad taj rat završi, ogromna ruska vojska, obučena i prekaljena u 4 godine rata neće biti samo tako raspuštena i vraćena u ruske gradove jer putin jako dobro zna što bi se dogodilo. Zato je lako moguć scenarij da uz mig trumpa, putin nakon potpisa mira u Ukrajini krene na baltičke države jer NATO s trumpovom USA neće vojno intervenirati na Baltiku....

PO
poluprovokator
14:34 29.12.2025.

To je ispravan stav koji bi morala i EU zauzeti