Inicijativu kojom Domovinski pokret traži donošenje deklaracije kojom bi Hrvatski sabor zatražio posebnu izbornu jedinicu za Hrvate u BiH komentirao je danas u programu Večernjeg TV Domagoj Knežević, savjetnik ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana. Osim "obrnutog redoslijeda" u kojem su plan donošenja deklaracije pustili u javnost prije nego što su o njemu obavijestili HDZ, starijeg koalicijskog partnera, Knežević DP-ovcima, i ne samo njima, zamjera i to što se ranijih godina nisu pretjerano angažirali po pitanju prava BH Hrvata.
"Volio bih da mi kolege iz DP-a ili Nino Raspudić kažu s kim su to oni kontaktirali iz međunarodne zajednice da do toga dođe ili da podupru takvu vrstu promjena", rekao je Knežević.
Na pitanje koliki su izgledi da Sabor na kraju doista donese deklaraciju o BiH, ministrov savjetnik uzvraća kako će se o tome moći govoriti tek kad DP dođe s gotovim prijedlogom tog akta. "Kako bi oni to uopće proveli? Reći samo, proglasili smo izbornu jedinicu? Jasno je da su za to nužne određene promjene Ustava BiH, a one se ne mogu nametnuti ovakvim aktima", tumači Knežević i podsjeća da se promjene izbornih pravila u BiH, uz izmjene Ustava, mogu postići i intervencijom visokog predstavnika, kojega u BiH trenutno nema jer u Vijeću za provedbu mira još nije postignut dogovor tko će zamijeniti Nijemca Christiana Schmidta.
Suglasan je, međutim, s procjenom DP-a da su se okolnosti vezane uz BiH u posljednje vrijeme bitno izmijenile.
Razlog za to vidi u "malom geopolitičkom srazu" između Sjedinjenih Američkih Država s jedne te Francuske i Njemačke s druge strane, s tim da procjenjuje kako će na kraju prevladati koncept koji "gura" SAD, s talijanskim diplomatom Antonijom Zanardijem Landijem kao novim povjerenikom, s tim da je ključno pitanje kakve će ovlasti on imati.
"Nije tajna da je raniji povjerenik, gospodin Schmidt morao otići zbog pritiska SAD-a, što nije bilo neočekivano s obzirom da je Daytonska BiH čedo SAD-a", rekao je Knežević, podsjećajući kako su raniji povjerenici bonske ovlasti koristili uglavnom na štetu Hrvata, zbog čega mu nije stran američki plan postupnog smanjivanja ovlasti visokog predstavnika.
Na opasku da je u tom slučaju logično ono što zastupa DP, koji se u potpunosti oslanja na novu američku politiku u BiH i vraćanje na "daytonske postavke" u odnosu na koncept koji zagovara EU, koja je uglavnom sklonija ideji BiH kao građanske države, uzvratio je kako se deklaracije mogu donositi, ali je ključno da svi akteri u Hrvatskoj rade zajedno i metodično jer se, kaže, samo tako može utjecati na ključne procese.
Knežević odbija tvrdnje da je Vlada napravila malo ili ništa na jačanju ravnopravnosti BH Hrvata.
"Mi kontinuirano radimo na više razboja. Sasvim sigurno Christian Schmidt nije sam od sebe donio odluku kojom je intervencijom u izbornoj noći spriječio neke najave da bi Bošnjaci pokušali preko svojih glasova preuzeti i hrvatski klub u Domu naroda, što bi u kombinaciji s gubitkom mjesta u Predsjedništvu BiH bila totalna katastrofa. Ugradili smo pitanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda u najznačajnije dokumente poput Strateškog kompasa EU, sjetite se našeg non-papera na Vijeću za vanjske poslove..", pobrojao je Knežević poteze Vlade u smjeru zaštite ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH. Podsjetio je, također, kako je izvješće o BiH dva puta godišnje tema na Vijeću sigurnosti UN-a, što znači da se ne radi samo o pitanju hrvatske politike, kako bi se moglo zaključiti iz DP-ove inicijative. Uvjeren je da je jedini ispravan put za BiH onaj prema EU, iako taj proces ide iznimno sporo, uključujući i činjenicu da je Ustavni sud ukinuo odluku o glavnom pregovaraču jer je donesena samo u Predstavničkom, ne i u Domu naroda Parlamenta BiH.
Hrvatska vanjska politika prema Bosni i srbiji je uglavnom, bljak.