Državni tajnik SAD-a u Münchenu: 'Ove smo pogreške napravili zajedno...'

*Nastavlja se Međunarodna sigurnosna konferencija u Münchenu, otvorena u petak
*Više od 60 svjetskih čelnika i oko 100 ministara vanjskih poslova i obrane prisustvuje 62. izdanju konferencije
*Najavljen je veliki prosvjed za poštivanje ljudskih prava u Iranu

10:31 –  Britanski premijer Keir Starmer kaže da je za većinu ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu pojam rata bio dalek. „Nešto što nas duboko zabrinjava, ali se događa daleko,“ dodaje. No danas, primjećuje premijer, možemo osjetiti „kako se tlo pod našim nogama počinje mijenjati“. Rusija, ističe, dokazala je svoj apetit za agresijom kroz rat u Ukrajini. „Iznova i iznova, vođe su okretali glavu, naoružavajući se tek kada katastrofa stigne,“ kaže. „Ovaj put mora biti drukčije.“

10:17 –  Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kaže da govori u kontekstu transatlantskih odnosa, gotovo četiri godine „nepromišljene agresije“ Rusije protiv Ukrajine te „jasne prijetnje“ izvana koja pokušava oslabiti Uniju iznutra. Dodaje da je ovo vrijeme neprijateljskog natjecanja i borbe za moć, jer je europski način života izazvan na nove načine. Izdvaja teritorije, carine i tehnološke regulative kao izazove. „Europa nema drugog izbora nego postati samostalna“, dodaje.

Von der Leyen naglašava važnost europske neovisnosti. To se možda čini u suprotnosti s idejom snažne transatlantske veze, no ona navodi nedavni govor američkog državnog tajnika kao primjer zašto to nije tako. „Neovisna Europa je snažna Europa, a snažna Europa jača transatlantski savez,“ kaže.

Ističe da Europa mora „preuzeti inicijativu“ i preuzeti svoju odgovornost, što, priznaje, do nedavno nisu u potpunosti činili sve dok ih nije pogodila neka vrsta „šok terapije“. „Neke granice su prijeđene i više se ne mogu vratiti.“  Von der Leyen usmjerava pažnju na europske planove za snažna ulaganja u obranu. Kaže da je to „pravo europsko buđenje“ i da je to tek početak. Europa „mora ojačati kičmu“ u područjima poput svemira i obavještajnih službi, te dodaje da nijedna tabu tema ne smije ostati neizazvana. Zajednička obrana nije opcionalan zadatak za EU, dodaje čelnica Komisije.

9:55 – BBC-jev analitičar Frank Gardner kaže da je glavna poruka Rubiovog govora da SAD i dalje želi biti saveznik Europe. No, postoje jasne razlike, kaže. Kritizirao je mjere za borbu protiv klimatskih promjena, migracije i slobodnu trgovinu. "Jasno je da i dalje postoji mnogo razlika između Europe i SAD-a, ali u osnovi mislim da je pokušavao zaliječiti neka od rana nastalih prošle godine zbog JD Vancea", kaže Gardner.

9:34 –  Rubio kaže da Trumpova administracija danas utire put novog stoljeća prosperiteta. „Želimo to učiniti s vama“, obraća se svjetskim čelnicima, nazivajući ih „cijenjenim saveznicima i najstarijim prijateljima“. „Jučer je prošlo, budućnost je neizbježna, a naša zajednička sudbina čeka nas“, dodaje dok otvara prostor za pitanja.

Prvo pitanje odnosi se na rat u Ukrajini. Kaže da su se pitanja vezana uz kraj rata u Ukrajini svela na „najteža pitanja za odgovoriti“. Dodaje da nije jasno jesu li Rusi ozbiljni u namjeri da okončaju rat. Kaže da će SAD nastaviti testirati tu ozbiljnost.

Rubio je potom upitan o svojim očekivanjima glede dogovora između SAD-a i Kine. Kaže da su Kina i SAD dvije najveće ekonomije svijeta i da imaju obvezu komunicirati. Dodaje da se nacionalni interesi dviju zemalja često neće poklapati te da Kina i SAD duguju svijetu pokušaj upravljanja tim razlikama. No ističe i da postoji prilika da se ostvari pozitivan utjecaj na svijet. „Moramo imati odnos s Kinom“, kaže Rubio, ali dodaje da ništa čemu se SAD obveže ne smije biti na štetu njegovih nacionalnih interesa. Naglašava da će u odnosima SAD-a i Kine biti nekih iritacija i da će i dalje postojati temeljni izazovi, ali da SAD treba „pokušati izbjeći nepotrebnu napetost“.

9:08 – Američki državni tajnik Marco Rubio održava govor. Započinje podsjećajući na povijesno savezništvo SAD-a i Europe te na to kako je nakon pada Berlinskog zida 1989. stvoren svijet bez granica. No kaže da je to bila opasna zabluda i „glupa ideja” koja je zanemarila i ljudsku prirodu i povijest. Dodaje da nas je to „skupo stajalo”.  Rubio kaže da „Sjedinjene Države i Europa pripadaju zajedno“, nabrajajući njihove sličnosti i duboko ukorijenjene povijesne veze. „Sudbina Europe nikada neće biti nevažna za našu vlastitu“, dodaje.

Rubio potom govori o slobodnoj trgovini, navodeći da dok su druge zemlje ulagale u vlastite ekonomije, mi – Zapad – sve više 'outsourcamo' svoj suverenitet. Kaže da smo, ulažući u politike koje su nastojale udovoljiti „kultu klimatskih promjena“, istovremeno ulagali u politike koje osiromašuju naš narod – dok naši konkurenti ulažu u naftu.

Rubio nastavlja da je Zapad također otvorio vrata valovima neviđene masovne migracije, što, prema njegovim riječima, ugrožava našu budućnost. „Ove smo pogreške napravili zajedno“, kaže, dodajući da su SAD i Europa sada zajedno dužni svom narodu da krenu naprijed i obnove sustave.

Pod Trumpom, navodi, SAD planira preuzeti zadatak obnove i revitalizacije. „Iako smo spremni, ako bude potrebno, učiniti to sami, naša je preferencija učiniti to zajedno s vama“, kaže, obraćajući se europskim čelnicima u publici. „Mi smo dio jedne civilizacije – zapadne civilizacije“, dodaje, ističući da su Europa i SAD povezani i ekonomski i kulturno. „Europa mora preživjeti.“

O sigurnosti granica kaže da Zapad može napredovati – ali samo ako kontrolira svoje granice. „Ovo nije izraz ksenofobije“, ističe, već „temeljni čin“ nacionalnog suvereniteta. Dodaje da je pitanje sigurnosti granica „hitna prijetnja“ tkivu naših društava i „samom opstanku naše civilizacije“.

Rubio kaže da ne trebamo napuštati sustave međunarodne suradnje niti rušiti globalne institucije starog poretka. No, one se moraju reformirati i obnoviti. Dodaje da Ujedinjeni narodi (UN) i dalje imaju moć biti alat dobra u svijetu, ali da nisu odgovorili na neka od najhitnijih pitanja današnjice. Ističe kako je bilo potrebno da SAD posreduju da se uspostavi krhki primirje u Gazi te da je američko vodstvo bilo ključno da se Ukrajina i Rusija dovedu za pregovarački stol.

O pitanju saveza Europe i Amerike, Rubio se izravno obraća publici kako bi opisao kako Trump želi popraviti taj savez. „Ne želimo saveznike koji su slabi“, započinje, dodajući da SAD želi vidjeti Europu koja se može braniti „kako nijedan protivnik nikada ne bi bio iskušen testirati našu kolektivnu snagu“. Nastavlja da Trumpova administracija ne želi saveznike koji nastoje „racionalizirati pokvareni status quo“, već one koji su spremni popraviti ga. „Nije nam u interesu biti ‘ljubazni i uredni skrbnici za upravljani pad Zapada’“.

8:48 – Premijer Andrej Plenković danas će se sastati s predsjednikom i izvršnim direktorom Atlantskog vijeća Frederickom Kempeom, predsjednikom Vlade Savezne pokrajine Bavarske Markusom Söderom, s Petrom Porošenkom, bivšim predsjednikom Ukrajine, s predsjednicom Republike Bugarske Ilianom Iotovom, s predsjednikom Vlade Republike Kosovo Albinom Kurtijem i s predsjednicom Republike Moldove Maiom Sandu. S povjerenicom Europske komisije za Mediteran Dubravkom Šuicom bit će domaćin okruglog stola na temu "Jačanje suradnje diljem Mediterana: zajedničko suočavanje sa sigurnosnim i migracijskim izazovima", a sudjelovat će i na panelu "Ukrajina - naša noćna straža i granica budućnosti".

8:45 – Britanski premijer Keir Starmer govorit će zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen u raspravi na temu "korištenje moći u svijetu u rasulu“. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte potom će u  sudjelovati u panel-raspravi o dugoročnoj budućnosti Ukrajine. Dobitnica Nobelove nagrade za mir i venezuelanska oporbena čelnica María Corina Machado zatim će se obratiti sudionicima konferencije, šest tjedana nakon što su američke specijalne snage zarobile tadašnjeg predsjednika Venezuele Nicolása Madura. Danska premijerka Mette Frederiksen i premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen potom će govoriti o sigurnosti na Arktiku.

8:40 – Munchenska sigurnosna konferencija, koja je otvorena u petak i traje do nedjelje, smatra se najvažnijim svjetskim okupljanjem stručnjaka za sigurnosnu politiku. Više od 60 svjetskih čelnika i oko 100 ministara vanjskih poslova i obrane prisustvuje 62. izdanju konferencije.

8:30 - Ton ovogodišnjeg skupa, podsjetimo, postavilo je prošlotjedno godišnje izvješće organizatora u kojem se Trumpa optužuje da svojim "rušilačkim politikama" uništava prosperitetni međunarodni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata. Osim europske sigurnosti i budućnosti transatlanskih odnosa, među drugim glavnim temama bit će kompetitivne vizije globalnog poretka i uloga Kine te regionalni sukobi, osobito rat u Ukrajini.

8:28 - Prosvjedi kojima je cilj ukazati na stanje ljudskih prava u Iranu privući će danas u Münchenu veliki broj ljudi, a prosvjedi će se održati na marginama Münchenske sigurnosne konferencije, najavili su organizatori. Grupa pod nazivom Muenchenski krug registrirala je 100.000 sudionika za svoj prosvjed protiv tvrdokornih iranskih klerikalnih čelnika, koji bi trebao početi u 12 sati u glavnom gradu Bavarske.

Skup nosi naziv "Ljudska prava i sloboda za Iran: Međunarodna solidarnost s iranskim narodom". Organizatori su rekli da je vrijeme održavanja konferencije namjerno odabrano, budući da će u gradu biti prisutni donositelji političkih i vojnih odluka iz cijelog svijeta. Novinska agencija aktivista za ljudska prava (HRANA), sa sjedištem u SAD-u,  procjenjuje da je broj poginulih u obračunu iranskih vlasti s protuvladinim prosvjednicima, koji su pokrenuli prosvjede nezadovoljni teškim ekonomskim uvjetima, veći od 7.000.

Nemiri su izbili krajem prosinca, a najnasilniji su postali 8. i 9. siječnja. Iako su prosvjedi od tada jenjavali, aktivisti još uvijek broje mrtve i boje se da bi broj žrtava mogao dodatno porasti. Gradski dužnosnici Münchena rekli su da je za vikend registrirano više od 15 dodatnih demonstracija povezanih s konferencijom. Prosvjedi će značiti dodatni posao za policiju. Mjesto održavanja konferencije, luksuzni hotel Bayerischer Hof u centru grada, već je zona visoke sigurnosti sa zatvorenim cestama i policijskim kontrolama.