ZRAČNA LUKA

Napokon se oglasili s Tuđmana o ratu avio kompanija: Model poticaja dobio je sva potrebna odobrenja

Foto: Igor Soban/PIXSELL
Zračna luka Franjo Tuđman bilježi mnoga otkazivanja letova nakon povećanog broja zaraženih
Foto: REUTERS
Ryanair
Foto: Igor Soban/PIXSELL
Croatia airlines
15.04.2021.
u 16:31
- Pozdravljamo inicijativu od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koja ide u smjeru potpore nastojanjima povećanja prometa u Zagrebu, o čemu će se razgovarati i na sastanku zakazanom za početak idućeg tjedna - poručuju iz MZLZ.
Pogledaj originalni članak

Iz Međunarodne zračne luke Zagreb (MZLZ), koncesionaru na Zračnoj luci Franjo Tuđman, reagirali su danas na prozivke iz Croatia Airlinesa zbog poticaja koje je dobio Ryanair

Tako navode da je od samog početka koncesijskog razdoblja, točnije od 2013., MZLZ  u stalnoj komunikaciji s različitim zrakoplovnim kompanijama diljem svijeta, radi procjene tržišnih uvjeta, razumijevanja potreba zrakoplovnih kompanija i nastojanjima za širenjem mreže destinacija i povećanjem broja prometa i putnika u Zagrebu.

- Pandemija COVID-19, izrazito je negativno utjecala na zračni prijevoz na globalnoj razini i zagrebačka zračna luka tu nije iznimka. MZLZ je 2020. godinu završila ukupnim negativnim rezultatom prometa putnika od minus 73 posto u usporedbi s 2019. godinom, što se reflektiralo na ukupne prihode zračne luke. Razmatrani su različiti scenariji za suočavanje s problemima uzrokovanih „višom silom“, koje je MZLZ počela provoditi već na samom početku pandemije u ožujku 2020. - poručuju s Tuđmana.

Dodaju da su se početne mjere odnosile na obustavu naplate naknade za parkiranje zrakoplova u mjesecima u kojima nije bilo prometa, u ljeto 2020. uveden je model poticaja za oporavak, koji je osiguravao besplatno slijetanje onim zrakoplovnim prijevoznicima koji su ispunjavali kriterije propisane u modelu poticaja, što je nastavljeno i tijekom druge polovice 2020. Naknadno su smanjene sve naknade za parkiranje zrakoplova tijekom zimskih mjeseci 2020.

Kažu da su pokrenuli Model poticaja rasta prometa (Growth Incentive Model) krajem 2020., kako bi potaknuli zrakoplovne kompanije na otvaranje novih destinacija, te time osigurali rast broja putnika, u nadolazećem razdoblju. U pripremi programa poticaja, tvrde, ispunjeni su svi zahtjevi regulatornog okvira, osigurana su potrebna odobrenja od strane relevantnih regulatornih tijela.

Navode da je Model poticaja rasta prometa predstavljen  Airport User Committee-u (operativnom tijelu zrakoplovnih kompanija koje koriste usluge MZLZ), koje se s istim usuglasilo, te Agenciji za civilno zrakoplovstvo RH. Nakon odobrenja od strane Agencije za civilno zrakoplovstvo RH, Model poticaja rasta prometa objavljen je na službenim web stranicama Međunarodne zračne luke Zagreb.

- Pozdravljamo inicijativu od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koja ide u smjeru potpore nastojanjima povećanja prometa u Zagrebu, o čemu će se razgovarati i na sastanku zakazanom za početak idućeg tjedna - poručuju iz MZLZ.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

RE
reborn
21:01 15.04.2021.

Tak je to... CA dobiva stotine milijuna zajmova, poticaja i garancija od države, a "siroti" Ryanair dobiva besmislene pogodnosti od zračne luke... Naravno, sve javnim novcem.

Avatar nisam_robot
nisam_robot
17:06 15.04.2021.

Sve zemlje subvenciraju momentalno svoje avio kompanije. Ali kada jedna kompanija ne igra fair-play i steti domicilnoj avio kompaniji a drugoj skoro poklanja ono sto domacoj naplacuje u zlatu. Onda na to drzava mora reagirati. Jos u momentu kada se ta strana kompanija isto subvencionira drzavnim novcem. Onda moramo i mi reci Stop! Ne ide to tako prijatelji! Moramo se jednom poceti ugledati na Madjarsku, Austriju, Sloveniju... a ne se sami servilno zrtvovati u korist stranaca.

HA
HERCEGOVA@AC
16:43 15.04.2021.

"Tako je Vlada Croatiji u studenome dala 88,5 milijuna kuna državne potpore za naknadu štete od pandemija koronavirusa. Krajem 2020. Vlada je CA dokapitalizirala s 350 milijuna kuna, a uplaćeno joj je iz državnog proračuna i 250 milijuna kuna zajma za osiguranje likvidnosti i stabilizaciju poslovanja. Ukupno je za spas CA država samo lani dala 688,5 milijuna kuna. S potporom s kraja 2019. od 250 milijuna kuna, koja je pretvorena u zajam, taj iznos doseže gotovo milijardu kuna, točnije 938,5 milijuna kuna." Malo je to za toliki broj zaposlenika (koliko ih ono ima?) u CA.