ŽIVOT NA GRANICI

Najveći strah za njih nije Rusija: Poručuju da se ne boje Putina već potpunog ekonomskog kraha

Foto: Reuters/PIXSELL
Najveći strah za njih nije Rusija: Poručuju da se ne boje Putina već potpunog ekonomskog kraha
25.02.2026.
u 12:00
Ekonomist Tomi Kristeri iz Finskog instituta za međunarodne poslove kaže da je ukupni utjecaj sankcija i zatvaranja granice bio manji nego što se očekivalo, ali da su neki sektori jače pogođeni
Pogledaj originalni članak

Gotovo dvije i pol godine nakon što je Finska zatvorila cijelu kopnenu granicu s Rusijom u prosincu 2023. godine, stanovnici pograničnih područja poput Tohmajärvija i Sjeverne Karelije više ne strahuju toliko od mogućeg ruskog napada koliko od ekonomskih posljedica tog poteza. AFP-ov izvještaj s terena pokazuje kako je nekad prometna granica kod Niirale postala pusta, a s njom i mnogi poslovi i nada u normalan život. Granica duga 1.340 kilometara zatvorena je nakon optužbi Helsinkija da Moskva vodi 'hibridni rat' orkestrirajući priljev oko 1.300 migranata, optužbu koju Kremlj odlučno odbija. Od tada nema ni jednog prelaska na nekadašnjim punktovima poput Niirale, gdje je godišnje prolazilo gotovo dva milijuna ljudi, uglavnom turista, kupaca i radnika iz Sankt Peterburga. 

"Prije je ovdje bilo puno prometa, a sada nema ničega. To je odmah pogodilo tvrtke. Mnoge su se našle u vrlo teškom položaju", kaže Mikko Lopponen, načelnik lokalne uprave te dodaje da su mještani: "Navikli smo da je Rusija tik preko granice". 

Ekonomski udar je vidljiv svugdje. Benzinske postaje i kafići pored granice su zatvoreni ili prazni, a prodaja u lokalnim trgovinama poput je prepolovljena. Pogođen je turizam i proizvodnja alatnih strojeva. Nezaposlenost u Tohmajärviju dosegla je rekordnih 18,2 posto (u odnosu na nacionalnih 10,2 posto u prosincu 2025., najviše u EU), a mnogi strahuju od nestašice radne snage u građevini, ugostiteljstvu i zdravstvu, sektorima gdje su Rusi činili važan dio radne snage.

Ekonomist Tomi Kristeri iz Finskog instituta za međunarodne poslove kaže da je ukupni utjecaj sankcija i zatvaranja granice bio manji nego što se očekivalo, ali da su neki sektori jače pogođeni, poput turizma i industrije alatnih strojeva. Posebno je teško ruskim stanovnicima Finske. Aleksander Kuznetsov, vlasnik motela u Tohmajärviju jedva krp kraj s krajem. "Ovog mjeseca imao sam samo osam gostiju. Prije sam imao rezervacije dva-tri dana tjedno", kaže. Dodaje da novac ponestaje. "Ne znam koliko još mogu izdržati, možda pola godine, možda godinu", rekao je

Finska gradi 200 kilometara dugu ogradu s bodljikavom žicom, kamerama i senzorima vrijednu 362 milijuna eura kako bi spriječila daljnje migracije. Granica je trenutačno mirna, uglavnom prolaze divlje životinje  "Granica je sada vrlo mirna, ali svjesni smo da je globalna situacija napeta", kazao je stražar Ville Kuusela

Ministar obrane Antti Hakkanen naglašava da brzo moraju ojačati obranu. Danas se strah od vojnog sukoba manje osjeća nego briga za poslove, obitelji i budućnost. Dok Helsinki nastavlja s pojačanim mjerama sigurnosti, stanovnici pograničnih poručuju da najveća prijetnja nisu tenkovi preko granice, već prazne ulice, zatvorene tvrtke i nesigurna budućnost, prenosi France 24.

Video

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

SI
sisavac
12:58 25.02.2026.

pa možda finci prestani, kao i svi ostali skandinavci, sa onim kreveljenjem i glumom kako su sretni, jer im je u kulturi sebe prikazivati kao uspješnog, imaju totalno distopijsko ponašanje i običaje. realnost je jako siva za finsku, ekonomija im propada, to se ne može više sakriti, finih mjesta nema više, dostavljački poslovi su in postali, jer tu se barem možeš zaposliti, polako zatvaraju trgovačke centre (svi uz granicu su zatvoreni), naveliko se zatvaraju firme, uglavnom uz granicu, ali i 100 km od nje, nema posla...