Kupnja vlastitog stana za mnoge je građane Europe postala gotovo nedostižan cilj, a među gradovima u kojima je taj san najteže ostvariti našao se i Split. Prema analizi koju je objavio Euronews, najveći dalmatinski grad dijeli prvo mjesto s portugalskim Lisabonom kao jedan od najmanje priuštivih gradova za kupnju nekretnine u Europi. Ključni pokazatelj kojim se mjeri priuštivost stanovanja jest omjer cijene nekretnine i godišnjih prihoda kućanstva. On pokazuje koliko je godina prosječnih primanja potrebno da bi se kupio stan. Stručnjaci smatraju da je omjer veći od 10 već znak ozbiljno pregrijanog tržišta.
No Split i Lisabon otišli su mnogo dalje od toga, u oba grada taj omjer iznosi čak 18,7. Drugim riječima, prosječnom kućanstvu trebalo bi gotovo 19 godina ukupnih prihoda kako bi kupilo stan, pod pretpostavkom da sav zarađeni novac ne troši ni na što drugo. Prema podacima koje prenosi Euronews, iza Splita i Lisabona slijede Prag, Milano i Tirana s omjerom 18,1, zatim Beč (17,4), Beograd (17,2), Pariz (17,0), London (16,0) i Brno (15,8). To pokazuje da je kupnja vlastitog doma posljednjih godina postala sve manje dostupna u brojnim europskim gradovima.
Podaci s tržišta nekretnina pokazuju da trend rasta cijena u Splitu ne posustaje. Tijekom svibnja 2026. prosječna tražena cijena stambenih nekretnina iznosila je 5.660 eura po četvornom metru, što je gotovo 12 posto više nego godinu ranije. Najskuplji dio grada bio je jug Splita, gdje je prosječna tražena cijena dosegnula 6.276 eura po četvornom metru, dok je najniža zabilježena na sjeveroistoku grada, 4.782 eura po četvornom metru. U centru grada cijena je iznosila 5.680 eura, a na zapadu Splita 5.711 eura po četvornom metru. Istodobno su rasle i cijene najma. Prosječna tražena najamnina u svibnju iznosila je 18,74 eura po četvornom metru, što je povećanje od gotovo 12 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Kako piše Euronews, Lisabon je posljednjih godina postao jedan od najočitijih primjera europske stambene krize. Cijene nekretnina u Portugalu u posljednjem su desetljeću porasle gotovo 240 posto, dok su plaće istodobno porasle oko 59 posto. Razlika između rasta cijena i primanja dovela je do toga da si velik broj građana više ne može priuštiti kupnju vlastitog doma.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u ovogodišnjem je izvješću upozorila da Portugal ima jedan od najslabije dostupnih stambenih sustava među razvijenim državama, navodeći nedovoljnu izgradnju novih stanova, slabo razvijeno tržište najma i regulatorne prepreke kao glavne razloge. Problem je posljednjih godina izazvao i masovne prosvjede građana koji traže više priuštivih stanova, strožu kontrolu najamnina te aktiviranje praznih nekretnina. Iako su pokazatelji priuštivosti sve alarmantniji, ekonomisti ne očekuju nagli slom tržišta nekretnina. Portugalska središnja banka upozorila je da ograničena ponuda i dalje snažno podupire rast cijena, dok stroža pravila odobravanja stambenih kredita zasad smanjuju rizik od stvaranja klasičnog nekretninskog balona.
priču se može i drugačije pričati. moglo se napisati da je kupovna moć i standard stanovnika toliko visoka da se stanovi kupuju za blizu 6.000 eura po kvadratu. kako nekima nije jasno da je cijena nečega kompromis između traženog od prodavača i mogućeg od kupca? ako je preskupo ne prodaje se, ponuda i potražnja, što bi vi... uzmete 250.000 eura na kredit, na 30 godina, rata nekih 1.000 eura... za stan od 60 kvadrata. ne treba više, djeca će doći i otići, mogu tih 20 godina biti u sobi i pol... odlaskom u penziju isplatiti ćete stan. ostaju vam samo režije. djeca nek svoj stan zarade sama. problem riješen ,a da ga niste ni imali. a možete i staru kuću od roditelja obnoviti, zašto bi se sramili što živite sa starcima, taj sram su izumile banke. zamislite kvalitetu života sa dodatnih 1.000 eura mjesečno...