Nova nizozemska manjinska vlada u petak je predstavila nacrt smjera kojim zemlja kani krenuti u nadolazećim godinama, obećavši raskid s političkim prepucavanjima i povratak dugoj nizozemskoj tradiciji konsenzusne politike.
Na 67 stranica koalicijskog sporazuma izloženi su ambiciozni ciljevi koje će predvoditi Rob Jetten i njegova liberalna stranka D66, u suradnji s koalicijskim partnerima, demokršćanskim Apelom (CDA) desnog centra te liberalnom Narodnom strankom za slobodu i demokraciju (VVD). „Danas započinjemo novi kurs”, poručio je Jetten novinarima u Haagu, obećavši „stvarne iskorake”. Sa svojih 38 godina, Jetten bi trebao postati najmlađi premijer u povijesti Nizozemske.
Ipak, oni koji su se nadali dramatičnom zaokretu nakon godina desničarske politike mogli bi ostati razočarani. „U konačnici, u sporazumu vidimo relativno malo progresivne agende D66”, ocijenila je Sarah de Lange, profesorica nizozemske politike na Sveučilištu u Leidenu, upozorivši da se naglasak stavlja na povećanje obrambenog proračuna i deregulaciju, nauštrb socijalnih izdvajanja.
Nova vlada nastoji poslati jasnu poruku raskida s godinama političke paralize, predstavivši novi slogan Kabineta: „Vrijeme je za rad!” Poruka, iako ne osobito suptilna, glasi da tri koalicijska partnera žele pokazati ozbiljnost u rješavanju glavnih izazova zemlje, okončati eru polarizacije i političkih sukoba te se punom snagom vratiti nizozemskoj tradiciji politike kompromisa. Nakon konfliktima obilježene i sumorne ere vlade Schoofa, iz Haaga se sada očekuje ozračje optimizma i poruka tipa, „da, možemo”.
Obrana će biti najveći dobitnik, s dodatnih 19 milijardi eura kako bi se dosegao novi NATO-ov cilj izdvajanja od 5 posto BDP-a, 3,5 posto za temeljne vojne rashode i 1,5 posto za srodna područja. Time bi Nizozemska trebala prijeći put „od mirovne dividende do borbene snage”. „Nizozemska je u samom vrhu izgradnje europskog stupa unutar NATO-a”, stoji u koalicijskom dokumentu. Rješavanje stambene krize te postupno ukidanje emisija dušika kroz otkup imovine također će zahtijevati znatna ulaganja. Planirani rezovi u obrazovanju i međunarodnoj pomoći stavljeni su na čekanje, što predstavlja pobjedu za D66, čije biračko tijelo upravo ta pitanja smatra ključnima.
Socijalna potrošnja bit će ozbiljno pogođena, a od građana se očekuje da snose veći dio troškova zdravstvene skrbi. „Sprječavamo eksploziju zdravstvenog proračuna, čime stvaramo prostor za ulaganja u obranu i nacionalnu sigurnost”, objasnio je Jetten. Koalicijski sporazum uvodi i tzv. „doprinos slobode”, porez od oko 184 eura godišnje po građaninu, kojim se planira prikupiti približno 3,4 milijarde eura za obranu, piše Politico.
Prethodna vlada pala je upravo na pitanju migracija, koje su i tijekom kampanje ostale u središtu političkih prijepora. Jetten se pozicionirao kao sušta suprotnost krajnje desnom Geertu Wildersu i njegovoj Stranci za slobodu. U koalicijskom tekstu nova vlada balansira između obećanja stroge migracijske politike i nastojanja da se ne približi previše Wildersovoj retorici, kako ne bi otuđila progresivnije birače.
Program kao „prvi veliki korak” ističe reforme migracijske politike EU-a, uključujući jačanje deportacija, s ciljem većeg nadzora nad time tko dolazi u Nizozemsku. Vlada će preuzeti vodeću ulogu u nastojanjima za izmjenu međunarodnog izbjegličkog prava, među ostalim i organizacijom summita o azilu. Istodobno se naglašava da Nizozemska u razgovorima o povratnim i tranzitnim centrima neće dopustiti slanje migranata u zemlje u kojima im prijeti progon, a sporazum s Ugandom o prihvatu odbijenih tražitelja azila stavljen je na čekanje.
Nakon euroskeptičnog zaokreta prethodne vlade, Jetten vraća Nizozemsku na proeuropski kurs, zagovarajući snažniju suradnju s Bruxellesom. To se odnosi i na obranu, uz cilj da se 40 posto nabave provodi „zajedno s europskim partnerima”, ali i na migracijsku politiku. Ipak, nova vlada ostaje vjerna reputaciji fiskalne štedljivosti, odbacujući euroobveznice. „Države članice primarno su odgovorne za vlastite proračune”, stoji u dokumentu.
Nizozemska će nastaviti vojnu i financijsku potporu Ukrajini te zagovarati korištenje zamrznute ruske imovine. Prema Sjedinjenim Državama ton je nešto oštriji, uz najavu da će vlada „otvoreno reagirati kada američki potezi potkopavaju naše vrijednosti i interese”, ali uz očuvanje ključnih sigurnosnih veza.
Možda i najvažnija napomena jest da sve navedeno treba uzeti s velikom dozom opreza. Iako su se tri koalicijske stranke posljednjih tjedana trudile ostaviti dojam jedinstva, unutarnja kohezija nipošto nije zajamčena. U Donjem domu parlamenta zajedno imaju tek 66 od 150 zastupnika, a u Gornjem domu 22 od 75 mjesta.
To znači da će vlada za svaku pojedinu odluku morati tražiti vanjsku potporu. S obzirom na to da dvije najveće oporbene snage, lijevi savez Zeleni ljevica–Laburisti (GL-PvdA) i krajnje desna Stranka za slobodu (PVV), zauzimaju dijametralno suprotne stavove, predstoji razdoblje političkih akrobacija. Kako je to sažeo sam Jetten: „Ovo će biti vlada suradnje.” U praksi, upozorava profesorica de Lange, okvir sporazuma već sugerira da će se vlada morati dodatno pomaknuti udesno.
„Kad sagledate sve planove koji su trenutačno na stolu, vjerojatnije je da će presudna potpora dolaziti s krajnje desnice”, kaže de Lange. „GL-PvdA je od početka jasno dao do znanja da neće podržati financiranje obrane rezovima u socijalnoj potrošnji.”
Nizozemski parlament trebao bi u utorak raspravljati o koalicijskom sporazumu, što će biti prvi test raspoloženja oporbe i njihove spremnosti da pomognu Jettenu u ostvarivanju obećanja o učinkovitom upravljanju. Sljedeći korak bit će raspodjela ministarstava i mjesta u Vladi. Ako sve prođe prema planu, nova će se ekipa krajem veljače tradicionalno postrojiti na stepenicama kraljevske palače u Haagu. A tada, posao može započeti.