Na Seafood Expo Globalu, najvećem svjetskom sajmu ribe i morskih plodova, ovih dana u Barceloni izlaže više od 2300 izlagača iz 86 zemalja. Među njima je, u organizaciji HGK, i deset hrvatskih tvrtki – Arbacommerce, Mardešić, Conex trade, Cromaris, Jadran tuna, Pelagos net farma, PP Orahovica, Orada adriatic, Sardina i ZMH Horvat – koje predstavljaju proizvode slatkovodne akvakulture i marikulture, proizvode ulova i prerade sitne plave ribe te linije delikatesa, odnosno prerađenih proizvoda slatkovodne akvakulture.
– Predstavljamo Agro Invest Grupu s brendom slatkovodne ribe Panona Mare te dio Hrvatske koji dolazi iz srca Slavonije – našeg šarana. Nastupamo s ciljem približavanja hrvatskih proizvoda međunarodnoj publici i otvaranja novih izvoznih tržišta – kazala je Ida Orešković, brand marketing menadžerica PP Orahovice.
Iz Cromarisa su poseban naglasak stavili na asortiman Grand Selection, koji uključuje hamu, velikog brancina i zubaca – za kupce u potrazi za vrhunskom kvalitetom i autentičnim okusom Jadrana. – Naši organski proizvodi, bio brancin i bio orada, potvrđuju naš smjer prema održivosti i budućnosti industrije – izjavio je Tin Rukavina, član Uprave Cromarisa.
U prošloj godini uvoz proizvoda ribarstva (ribe, ljuskara, mekušaca i ostalih beskralježnjaka) količinski se povećao za 1%, a vrijednosno za 6,5% te je iznosio 246,5 milijuna eura. Izvoz je pak količinski pao za 6,1%, uz vrijednosni rast od 12%, te je iznosio 269,4 milijuna eura. Uvoz prerađenih proizvoda ribarstva (riblje prerađevine i konzerve) rastao je za 11,3%, na 64,2 milijuna eura, a izvoz se smanjio na 11,2% te je iznosio 51,3 milijuna eura.
– Smanjenje izvezenih količina ribe i ribljih prerađevina posljedica je prvenstveno manjeg ulova sitne plave ribe. Pozitivno je da je u međunarodnom poslovanju tijekom 2025. godine povećana vrijednost izvoza, unatoč smanjenim količinama, što potvrđuje veće vrednovanje domaćih proizvoda ribarstva te kvalitetne aktivnosti u njihovoj prezentaciji i plasmanu na zahtjevna izvozna tržišta. U tome značajnu ulogu ima i prezentacija na sajmovima ribarstva u inozemstvu, posebno u kontekstu rasta cijena goriva i trenutačno vrlo zahtjevnih uvjeta poslovanja u sektoru ulova i prerade ribe – kazala je Jelena Đugum, direktorica Sektora za poljoprivredu i prehrambenu industriju HGK.
Lanjske godine ribu smo vrijednosno najviše izvozili u Italiju te u Japan, u koji se izvozi gotovo sva hrvatska tuna. Slijede Slovenija, Španjolska i Njemačka. Riblje prerađevine najviše se izvoze u Španjolsku, Italiju, Sloveniju i BiH. Seafood je drugi od tri ovogodišnja sajma ribarstva koja se u stopostotnom iznosu financiraju sredstvima Programa za ribarstvo i akvakulturu u sklopu Projekta HGK Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi.