Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna izjavio je da se autoritet ruskog predsjednika Vladimira Putina postupno urušava. "Svi Putinovi prijatelji su ili već u raju ili u paklu, vjerojatno u paklu, ili sjede u zatvoru. Nekoliko ih je ostalo. Sjeverna Koreja ostaje, recimo i Kina, možda još nekoliko. Ali općenito, poanta ove priče, bez ikakve šale, jest da se Putinov autoritet raspada", kazao je. Tsahkna je naglasio da vodstvo u Kini i Sjevernoj Koreji zasad ostaje stabilno, ali da se Putinov globalni utjecaj na autoritarne režime vidno smanjuje. Ovo dolazi u trenutku kada Rusija nastavlja rat u Ukrajini, a Zapad pojačava pritisak na Moskvu sankcijama i podrškom Kijevu, piše ERR.
Premijer Kristen Michal također je komentirao situaciju prije Tsahkninih izjava, rekavši da ima razne kontakte s američkim predstavnicima i da se nedavno sastao s američkim veleposlanikom u Estoniji Romanom Pipkom. O smrti ajatolaha Michal je rekao: "To je svakako vrlo razumno. Maduro, koji je bio član Putinova 'kluba prijatelja', otišao je. Sada ih je opet jedan manje i tako dalje. Što se više nuklearnih kapaciteta i drugih velikih naoružanih sposobnosti drži izvan ruku takvih diktatorskih administracija, to bolje. Ako se od Estonije zatraži pomoć, sigurno ćemo je razmotriti. Definitivno smo spremni pomoći našim saveznicima". Nicolás Maduro trenutno se nalazi u pritvoru u New Yorku nakon što je izručen Sjedinjenim Američkim Državama u siječnju 2026. godine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin vidi u eskalaciji rata između SAD-a, Izraela i Irana priliku za profit, a ne samo rizik, tvrdi analitičarka za TVP World. Kremlj pokušava pretvoriti regionalni kaos u ekonomsku i diplomatsku prednost, iako to nosi i ozbiljne rizike za ruske interese. Putin želi iskoristiti sukob za jačanje ruske pozicije, više cijene nafte donose veće prihode od izvoza energenata, što financira rat u Ukrajini, dok bi Rusija mogla pozicionirati sebe kao potencijalnog posrednika u krizi. Ivana Stradner istraživačka suradnica u Zakladi za obranu demokracija, rekla je za TVP World da je ponuda Moskve za posredovanje u sukobu SAD-Izrael-Iran manje vezana za uspostavljanje mira, a više za projekciju moći i pregovaranje o Ukrajini. "To je kao da tražite od piromana da bude vatrogasac", kazala je. Ona naglašava da Kremlj, koji je godinama podržavao Iran oružjem, nuklearnom suradnjom i zaobilaženjem sankcija, sada pokušava iskoristiti situaciju u svoju korist, ali da to izaziva sumnje u kredibilitet.
Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je sućut u povodu smrti iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khamneija. Putin je čin nazvao "ubojstvom počinjenim u ciničnom kršenju svih normi ljudskog morala i međunarodnog prava". "U našoj zemlji, ajatolah će se pamtiti kao izvanredan državnik koji je dao golemi osobni doprinos razvoju prijateljskih rusko-iranskih odnosa, dovodeći ih na razinu sveobuhvatnog strateškog partnerstva“, rekao je ruski predsjednik. Kremlj je ovu poruku na svom službenom Telegram računu, upućenu predsjedniku Islamske Republike Iran, Masoudu Pezeshkianu. Rusko ministarstvo vanjskih poslova oštro je osudilo zajedničku američko-izraelsku vojnu operaciju u Iranu, nazvavši je "unaprijed planiranim i ničim izazvanim činom oružane agresije protiv suverene i neovisne države članice UN-a, kršeći temeljna načela i norme međunarodnog prava". Kremlj je potom izjavio da je Rusija u stalnom kontaktu s iranskim vodstvom o onome što naziva "otvorenom agresijom" protiv Teherana te da je duboko razočarana razvojem događaja. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Rusija analizira situaciju i donosi vlastite zaključke. Prema analitičarima, Putin osobno još nije oštro zaprijetio, ali u Rusiji očito bijes raste.
Ruski zastupnik Aleksej Žuravljev, zamjenik predsjednika odbora za obranu Državne dume, pozvao je Putina da odmah pruži vojnu pomoć Iranu nakon američko-izraelske operacije. U izjavama za ruske medije Žuravljev je naglasio da Rusija ne smije ostati samo na diplomatskim prosvjednim notama. "Ovo nije situacija u kojoj se trebamo ograničiti na protestne note, već stati uz Iran prije nego što bude prekasno, svim mogućim sredstvima, uključujući vojnu podršku", kazao je. "Jasno je da Sjedinjene Američke Države više neće ni pokušavati pregovarati s bilo kim i napadat će novog protivnika s obnovljenom snagom. Moraju se zaustaviti na ovim linijama, opskrbiti oružjem, obavještajnim podacima i svime potrebnim kako bi Iran mogao zadržati ovu armadu u svom smjeru", dodao je. Žuravljev je čak predložio stvaranje vojne koalicije autoritarnih država za podršku Teheranu.
Ruski ideolog i Putinov bliski suradnik Aleksandar Dugin otišao je korak dalje, opisujući napade kao dio sustavnog uništavanja ruskih saveznika. "Jedan po jedan, naši saveznici se sustavno uništavaju. Jasno je tko je sljedeći, i jasno je što znače pregovori s takvim neprijateljem. Najvažnije sada, za Iran, za Rusiju, za čovječanstvo jest dugi rat na Bliskom istoku", poručio je.
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna? Netko tko je čak ispod Kaje Kallas sa kojom nitko van EU ne zeli da razgovara? Kome je vazno sto taj lik misli?