Projekti poput Artemisa i slanja astronauta na sve teže misije postavit će temelje prvoj misiji s ljudskom posadom na Mars, no kada će do nje doći, nitko ne zna. U veljači je Elon Musk, koji je također zainteresiran za Crveni planet, preusmjerio fokus svoje kompanije SpaceX s Marsa ponovno na Mjesec, odgodivši planove za bespilotna slijetanja na Mars za najmanje pet do sedam godina. Poznato je već da je njegov dugoročni cilj uspostavljanje samoodrživog milijunskog grada na Marsu. Najprije treba riješiti problem kako uopće doputovati do planeta prosječno udaljenog od Zemlje oko 225 milijuna kilometara. Udaljenost oscilira zbog eliptičnih putanja, a najmanja je zabilježena 2003., nešto više od 55 milijuna kilometara. No svemirske letjelice ne putuju na Mars ravnom linijom, pa prelaze mnogo više kilometara. U prosjeku putovanje traje sedam mjeseci. Mars i Zemlja kruže oko Sunca različitim brzinama, tako da se udaljenost između ta dva planeta stalno mijenja, a shodno tome mijenja se i energija potrebna za putovanje.
Na Marsu će čovjek proizvoditi kisik iz CO₂ i uzgajati hranu u zatvorenim staklenicima
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nakon Artemisa II slijedi povratak na Mjesec, ali i pripreme za put na Mars
NASA je predstavila plan za trajnu bazu na Mjesecu kroz tri faze, kao prvi korak prema dugoročnom cilju odlaska na Mars. Od 2027. planiraju se gotovo mjesečna slijetanja opreme, rovera i znanstvenih instrumenata uz razvoj infrastrukture koja će se postupno širiti, uključujući međunarodnu suradnju poput doprinosa JAXA
Povijesni izbori u Mađarskoj: Romi će presuditi Orbánu?
Nije bilo rasprave o tome kako započeti ozbiljnu istragu potencijalne zlouporabe stotina milijuna eura koje je Mađarska, više nego ijedna druga država članica Europske unije, dobila iz europskog proračuna za namjenske projekte za Rome
SAD je pod Trumpovim vodstvom postao predatorski hegemon
Trumpova Amerika okrenula je leđa međunarodnom poretku koji je Washington desetljećima poslije Drugog svjetskog rata održavao i štitio
Svaki sindikalni lider koji zaziva demonstracije 18. travnja zaslužuje Nobela
Sindikati javnih službi kojima su plaće rasle 50 posto od 2022. traže 2200 eura u prosjeku, briga ih za krizu, pad proizvodnje, izvoza, upitnu turističku sezonu
Trumpu treba dati Nobela za mir, ali ne onoga pravog, ne ni satiričnog Ig Nobela, nego novostvorenog crnog Nobela za najveću štetu
Američkog predsjednika lako je uvjeriti u sve što gladi njegov ego
Pitajte Matt Damona kako je to prošlo 🤣🤣🤣