RTL Danas je predstavio novi CRO Demoskop za ožujak, a Damira Gregoret je analizirala rezultate. Nakon prošlomjesečnog skoka podrške dvjema strankama (HDZ i Možemo!) na temi dočeka rukometaša i slučaja s pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom, a takav se sličan učinak zabilježio i prošlog ljeta uoči njegovog zagrebačkog koncerta, u ovomjesečnom se istraživanju djelomično "ispuhao" ovaj svojevrsni "MPT efekt". Njegova je glavna karakteristika jačanje podjela na političkoj sceni, a od čega dominantno profitiraju dvije političke stranke: HDZ (više) i Možemo (nešto manje), dok su ostale stranke ili u stagnaciji (SDP) ili u padu (DP, Domino, Most). Efekt utječe i na podršku rada Vlade, ali i na izbor najpozitinijih političara u zemlji, a utječe i doživljaj smjera razvoja zemlje (tzv. društveni optimizam).
U ovomjesečnom mjerenju preferencije stranaka, HDZ je na vrhu ljestvice stranaka s izborom od 29,7 posto (u odnosu na 30,6 posto iz prethodnog mjerenja). Na drugom mjestu zaostaje stalni pratitelj SDP, s izborom od 22,6 posto (prema 23,1 posto iz veljače). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 12,3 posto (prema 13,3 posto iz prošlomjesečnog mjerenja).
Most je na četvrtom mjestu s 6,2 posto podrške (u odnosu na 5,4 posto iz prethodnog mjeseca). Na petom je mjestu s 2,6 posto izbora Nezavisna lista Marije Selak Raspudić (prema 2,4 posto prije mjesec dana). Domovinski pokret bilježi 2,4 posto podrške (prema 1,6 posto iz veljače). Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio "uzimaju" HDZ i SDP (52,3 posto birača). Dobitnici mjeseca su Most (+0,8 postotnih bodova), DP (+0,7 postotnih bodova) i NL Marije Selak Raspudić (+0,2 postotna boda). Slabiji rezultat od prošlog mjerenja u veljači su zabilježili Možemo (-1,0 postotni bod), HDZ (-0,9 postotnih bodova) i SDP (-0,5 postotnih bodova). Ostale političke stranke su zabilježile izbor manji od 1,5 posto, te su podijeljene u dvije skupine na granici od 1 posto. Na vrhu niza ovih stranaka iznad 1 posto podrške je IDS i Domino (obje po 1,1 posto), a slijede dvije stranke s izborom od 1 posto: Centar i Pravo i pravda.
U drugoj skupini ispod 1 posto podrške su: Nezavisna platforma Sjever (0,9 posto), Hrvatski suverenisti i HSS (obje po 0,7 posto), HSLS i HNS (po 0,6 posto), HSU (0,5 posto) i Fokus (0,3 posto). Manje od 0,3 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,5 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 14,2 posto neodlučnih (u usporedbi s 13,1 posto iz veljače). U odnosu na istraživanje iz ožujka prošle godine uz pojavu stranke Marije Selak Raspudić, od vodećih stranaka tri su u rezultatskom plusu (HDZ +3,6 postotnih bodova; Možemo +2,0 postotna boda; DP 0,13 postotnih bodova), dok su ostale zabilježile negativni međugodišnji saldo (SDP -3,7 postotna boda; Most -0,6 postotni bodova, Domino -0,8 postotnih bodova).
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 26,7 posto ispitanika (u odnosu na 23,6 posto iz veljače). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je na drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 15,9 posto (prema 17,9 posto iz prošlog mjerenja u veljači). Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 5,7 posto (prema prošlih 7,7 posto).
Četvrto mjesto s izborom od 2,6 posto drži Marija Selak Raspudić (u veljači 1,8 posto), a slijedi je Ivana Kekin s rezultatom od 2,4 posto (u veljači 1,1 posto). Dalje slijede Ivan Anušić (1,8 posto) te Dalija Orešković (1,7 posto). Foto: RTL Danas Zatim Sandra Benčić (1,5 posto), Marin Miletić (1,3 posto) i Siniša Hajdaš Dončić (1,0 posto). Među deset najpozitivnijih političara pet je predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, NL Marije Selak Raspudić, DOSIP i SDP). Da je Nitko najpozitivac, stav je više od petine ispitanika.
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države i glavnog grada, premijer Plenković, predsjednik Milanović i gradonačelnik Tomašević. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 36,6 posto (u odnosu na 36,5 posto iz veljače), a nakon jednomjesečnog "izbivanja" na drugo se mjesto vratio predsjednik Milanović s izborom od 9,1 posto (u veljači 8,1 posto). Na svoje staro, treće mjesto se vratio zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s 8,4 posto izbora (prema 14 posto iz veljače).
Na visoko četvrto mjesto po prvi se put probio Josip Dabro s izborom od 6,6 posto (prema 0,1 posto prije mjesec dana), dok dvije oporbene političarke dijele peto mjesto s 2.6 posto izbora: Dalija Orešković i Ivana Kekin.
Kako komentirate doktorat Klauškog da je samo 4posto novinara glasovslo za HDZ... Otkud toliki ideološki nesrazmjer Hrvatskog naroda i tkz Hrvatskih novinara....