Može li ovaj čovjek okončati rat u Ukrajini? Mirotvorac kojeg Putin želi mrtvog

Kirilo Budanov, novi šef ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i bivši čelnik vojne obavještajne službe HUR, otkrio je da ga Rusija i dalje pokušava likvidirati, iako upravo on vodi ključne pregovore s Moskvom o mogućem završetku rata u Ukrajini. Budanov je u intervjuu za britanski The Times izjavio kako smatra “potpuno normalnim” to što se nalazi na vrhu ruske liste za odstrel, s obzirom na njegovu dugogodišnju ulogu u ukrajinskim specijalnim operacijama i obavještajnom radu protiv Kremlja.

U sklopu svoje nove uloge postao je glavni pregovarač Ukrajine s Rusijom, predvodeći diplomatske napore za okončanje rata, dok istovremeno razvija dugoročnu obrambenu strategiju Kijeva. Predsjednik Zelenski imenovao je Budanova šefom svog ureda u siječnju. Kao karijerni obavještajac kojem se pripisuje planiranje i sudjelovanje u nekima od najspektakularnijih specijalnih operacija ukrajinskih oružanih snaga, odlikovan je ordenom Heroja Ukrajine, najvišim vojnim priznanjem u zemlji. Također blisko surađuje s CIA-om.

Zbog svega toga, „potpuno je normalno” što ga Kremlj i dalje pokušava eliminirati, izjavio je Budanov u svom prvom intervjuu za britanske medije otkako je preuzeo novu dužnost. U predsjedničkom uredu na snazi su opsežne mjere sigurnosti, no na sastanak s novinarom The Timesa ipak je došao s pištoljem u futroli. Unatoč stalnoj opasnosti po život, Budanov vjeruje da će mirovni proces privesti rat kraju. „Ne moram nikome vjerovati, moram postići rezultat”, rekao je. „Svi načini, oblici i metode rada dobri su ako donose taj rezultat. Ne bavim se stvarima u koje ne vjerujem… Vjerujem u pregovarački proces… njegov završetak i ishod.”

Budanov ističe da mu iskustvo vrhunskog špijuna pomaže u pregovorima o mirovnom sporazumu, budući da i dalje ima pristup doušnicima i utjecajnim osobama u Rusiji. To mu pruža ključne pozadinske informacije o prednostima, slabostima i „crvenim linijama” onih koji sjede s druge strane stola. „Godinama smo imali posla s njima, pa mi vjerujte na riječ, znam kako s njima razgovarati”, poručio je. Kao šef HUR-a, Budanov je izgradio sustav za pregovaranje o razmjeni zarobljenika, često se oslanjajući na tajne kanale unutar Rusije kako bi zarobljene ukrajinske vojnike i civile vratio kući. Ti se kanali sada pokazuju korisnima i u mirovnim pregovorima. Ipak, planirana razmjena zarobljenika po principu „tisuću za tisuću”, koja je trebala biti dio primirja za Dan pobjede tijekom proteklog vikenda, spala je na razmjenu tek 205 ratnih zarobljenika. Budanov je priznao i da još nema čvrsto utvrđenog datuma za nove pregovore.

U međuvremenu, Rusija je spremna ispuniti svoje nedavne prijetnje o masovnom napadu na središte Kijeva. To je uslijedilo nakon što je Kremlj upozorio zapadne nacije da evakuiraju svoja veleposlanstva i dao naslutiti da bi mogao upotrijebiti svoju raketu Orešnik, koja može nositi nuklearne bojne glave. Budanov tvrdi da su strahovi od nuklearnog udara koji kolaju glavnim gradom neutemeljeni, ali da ruski arsenal i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju. „Rusija definitivno ima sposobnost izvršiti nuklearni udar u bilo kojem trenutku i na bilo kojoj udaljenosti. Njezini nuklearni kapaciteti to omogućuju. No, to je prije svega pitanje političke volje”, rekao je. „Nisam vidio nikakve pokazatelje priprema za nuklearni udar. Da ih ima, ja bih to znao.”

Budanov je postao legendarna ličnost među ukrajinskim vojnicima i njihovim zapadnim saveznicima; oni koji su služili pod njim njegovo ime često izgovaraju sa strahopoštovanjem. Kao obučeni ronilac specijalnih postrojbi, vodio je brojne operacije iza neprijateljskih linija, uključujući prepade na okupiranom Krimu, a u borbama je ranjavan nekoliko puta. Nakon ruske aneksije Krima i invazije na Donbas 2014. godine, HUR je s Kremljom ušao u bespoštedni rat međusobnih likvidacija. Operacije koje je Budanov nadgledao od početka opće invazije uključivale su ciljanje visokih kolaboracionista u okupiranoj Ukrajini, ruskih propagandista i generala. Zbog toga se našao na samom vrhu ruske liste za odstrel. Većina pokušaja atentata osujećena je u ranoj fazi i zadržana u tajnosti, dok se oni koji su bili bliže realizaciji ponekad javno obznane.

Tako je 2024. godine ukrajinska služba sigurnosti (SBU) objavila da je spriječila plan napada balističkim projektilima na njegovu kolonu vozila. U to su bila upletena dvojica pukovnika ukrajinske uprave za državnu zaštitu koji su potajno radili za Moskvu. SBU je uhitio pukovnike, kao i trećeg napadača koji je preživjele trebao dokrajčiti dronom kamikazom (FPV dronom). Godinu ranije, 2023., generalova supruga Marianna Budanova otrovana je teškim metalima, zajedno s nekoliko obavještajnih časnika, u operaciji za koju Kijev vjeruje da je bila usmjerena na Budanovljev uži krug. Također, 2019. godine bomba postavljena pod Budanovljev automobil prerano je eksplodirala i raznijela ruku ruskom agentu koji ju je postavljao. Izvještaji kažu da je Budanov s pištoljem u ruci lovio drugog napadača prije nego što je ovaj uspio pobjeći automobilom.

General je imenovan na čelo predsjedničkog ureda nakon korupcijske istrage koja je srušila njegovog prethodnika Andrija Jermaka. Ta je istraga dovela i do smjene Rustema Umerova, koji je također bio umiješan, a na mjestu ministra obrane zamijenio ga je Mikhailo Fedorov. I Budanov (40) i Fedorov (35) smatraju se progresivnim, kreativnim figurama koje stoje iza tehnoloških prekretnica u vođenju asimetričnog rata protiv Moskve. Čini se da se nakon ove rekonstrukcije ratno klatno ponovno pokrenulo u korist Kijeva.

Europska sredstva i prekogranična partnerstva s tvrtkama dali su snažan vjetar u leđa ukrajinskoj vojnotehnološkoj industriji. Ukrajinski program dronova dugog dometa pali rusku naftnu i plinsku infrastrukturu diljem zemlje tempom i u razmjerima koje postrojbe predsjednika Putina ne uspijevaju pratiti. Ukrajina se transformira iz zemlje koja samo prima zapadnu vojnu pomoć u izvoznika tehnologije i znanja o dronovima, što je Kijev spreman podijeliti sa svojim partnerima, istaknuo je Budanov. „Razvijamo se mnogo brže jer smo u ratu. Možemo podijeliti ovo znanje u bilo kojem vojnom segmentu, kao i u području zaštite infrastrukture i sustavnih promjena u funkcioniranju države u ratnim uvjetima”, rekao je.

Prema njegovim riječima, najhitniji problem koji saveznici Kijeva moraju riješiti jest organizacija učinkovite protuzračne obrane, što je zorno pokazao i američki sukob s Iranom. Sjedinjene Države i njihovi zaljevski saveznici troše skupe zalihe projektila kako bi obarali jeftine bespilotne letjelice. Za zamjenu tih projektila mogu proći godine, dok se dronovi sastavljaju u nekoliko dana. „Trenutačno je, prema mom subjektivnom mišljenju, najpotrebnija pomoć u tome kako izgraditi višeslojni sustav sposoban za brzi odgovor”, rekao je. „Ukrajina će rado pružiti ruku spasa. Ako im to ne treba, nitko im se neće nametati.” Dodao je kako je neizbježno da će se rat uskoro voditi „pametnim” autonomnim dronovima, za koje Ukrajina već ima razvijene prototipove.

Tehnološka revolucija koja se odvija u Ukrajini omogućila je Kijevu da nanese teške gubitke ruskim osvajačima. NATO procjenjuje da svakog mjeseca u borbama pogine između 20.000 i 25.000 ruskih vojnika, i to za minimalne taktičke pomake na terenu. Na nekim su područjima ruske snage čak natjerane na povlačenje nakon što je SpaceX pristao na uvođenje obvezne registracije uređaja, čime je praktički ugašeno na desetke tisuća Starlink terminala koje je ruska vojska ilegalno koristila za satelitsku komunikaciju.

Ipak, pred Budanovom je još mnogo trnovitih izazova. Njegov prethodnik Jermak optužen je u ponedjeljak za pranje novca u sklopu korupcijske istrage koja je poljuljala povjerenje u vladu Zelenskog. Jermak je podnio ostavku u siječnju kada su istražitelji za borbu protiv korupcije upali u njegovu kuću. Sudski proces protiv njega, koji je započeo u utorak, mogao bi neizravno dotaknuti i samog Zelenskog, iako predsjednik nije pod istragom. Budanov se distancirao od Jermaka, kojeg su optuživali za gomilanje neograničene moći, poručivši da će ured voditi posve drugačije i da će vjerovati svojim podređenima. „Nema mikromenadžmenta. Ide se na potpuno delegiranje ovlasti na stručne ljude i preuzimanje njihove pune odgovornosti za rezultat”, rekao je.

Međutim, Ukrajinci koji se nadaju da bi on mogao promijeniti dosadašnji rigorozan pristup mobilizaciji ostat će razočarani. „Regrutacija dobrovoljaca ne može pokriti brojke koje su potrebne vojsci. To je nemoguće zbog ekonomskih problema, ali i zbog činjenice da nakon toliko godina rata više nema motiva koji bi toliki broj ljudi potaknuo na dobrovoljni odlazak na ratište”, izjavio je. Obećao je da će se boriti protiv „izgreda” vojnih službenika koji su snimljeni kako na sve moguće načine tuku novake, ali je naglasio da se mobilizacija mora nastaviti. „Trenutačno vodimo najstrašniji, sveobuhvatni, totalni rat. Rat u kojem sudjeluju milijunske grupacije. Drugog načina nema. U protivnom, država će jednostavno propasti.”

Video