Moldavija otvorila put prema Europskoj uniji: Proruska stranka gubi

U Moldaviji su se danas održali parlamentarni izbori koji bi mogli odrediti hoće li zemlja nastaviti put prema članstvu u Europskoj uniji ili se okrenuti Rusiji. Izbori se održavaju usred ozbiljnih upozorenja o pokušajima Moskve da destabilizira proces. Prema Središnjem izbornom povjerenstvu, do zatvaranja birališta u 18 sati po GMT-u glasalo je 51,9 posto birača, dok dijaspora može glasati do 21 sat po lokalnom vremenu. Prvi neslužbeni rezultati očekuju se tijekom noći, a konačni sutra ujutro, nakon što nadzorno tijelo i promatrači predstave svoje nalaze.

Vladajuća proeuropska Stranka akcije i solidarnosti (PAS), koja od 2021. ima 61 od 101 mjesta u parlamentu, zasad vodi s 42 posto glasova prema 30 posto za prorusku oporbu, prema podacima Reutersa nakon prebrojane gotovo polovice glasačkih listića. Stranka se bori za zadržavanje parlamentarne većine i nastavak približavanja EU-u do 2030. godine.

Ako PAS izgubi većinu, morat će tražiti koalicijskog partnera, što bi moglo zakomplicirati europske integracije. Analitičari upozoravaju da su ekonomske poteškoće, visoki troškovi života i rast siromaštva oslabila popularnost vladajućih, dok prorusi Patriotski izborni blok (BEP) i Alternativa nastoje privući nezadovoljne birače.

Vladini dužnosnici upozorili su na pokušaje ometanja glasovanja, uključujući kibernetičke napade na izbornu infrastrukturu i lažne prijetnje bombama tijekom dana na biračkim mjestima u Moldaviji i inozemstvu. "Rusija ulaže sve napore da preokrene ove izbore", rekao je za Politico savjetnik za nacionalnu sigurnost Stanislav Secrieru, navodeći "bez presedana" ulaganje u kupovinu glasova, AI-generirane dezinformacije pojačane mrežama trolova i pripreme za ulične prosvjede.

Tijekom danas su prijavljene i prijetnje bombama u inozemstvu, uključujući evakuaciju moldavskog veleposlanstva u Bruxellesu. Policija je upozorila na grupe koje planiraju nemire u Kišinjevu večeras i sutra, kada je proruski Patriotski blok najavio prosvjed. Moldavija ima oko 2,4 milijuna stanovnika i više od milijun iseljenika, uglavnom u zemljama EU.

Prošle godine referendum o članstvu u EU tijesno je prošao, a predsjednica Maia Sandu unatoč optužbama za rusko miješanje osigurala je drugi mandat. Analitičari ističu da su glasovi dijaspore presudni i ovoga puta, ali upozoravaju na hibridne napade koji ih nastoje obeshrabriti. Identificirano je više od 900 računa koji šire dezinformacije povezane s Rusijom.

Dorina Baltag, istraživačica Instituta za diplomaciju i međunarodne poslove, kaže da je dijaspora u proteklom desetljeću postala "najdosljednija proeuropska biračka baza", a njezina mobilizacija često preokreće ravnotežu u tijesnim utrkama. Prvi rezultati stižu iz manjih gradova i sela, dok se listići iz većih gradova i inozemstva broje kasnije. Rumunjski eurozastupnik Siegfried Mureșan ocjenjuje da je ovo ključan trenutak: "Ovo je posljednja prilika za Rusiju da utječe na put Moldavije prema integraciji u EU. Rusija to zna. To je jedan od razloga zašto su tamo toliko snažno uloženi."

Ishod izbora, koji se smatraju prekretnicom za budućnost Moldavije, ostat će neizvjestan sve dok ne pristignu glasovi iz dijaspore – biračkog korpusa koji bi ponovno mogao biti odlučujući za smjer zemlje između Bruxellesa i Moskve.