Trebalo bi ukinuti olakšice i izuzeća od plaćanja PDV, nekretnine oporezivati prema vrijednosti, uvesti dulji radni vijek, ali istovremeno raditi na povećanju mirovina, zaustaviti bujanje javnog sektora, srediti stanje u zdravstvu, dio su reformskog paketa mjera koje je Hrvatskoj predložio Međunarodni monetarni fond.
Hrvatsko gospodarstvo i dalje bilježi brz rast, jedan od najvećih u eurozoni, uz napredak u životnom standardu djelomično zahvaljujući i sredstvima iz Fonda za oporavak. Međutim, pojavljuju se značajne neravnoteže koje je potrebno obuzdati. To je glavna poruka najnovijeg izvješća misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) za Hrvatsku.
Prekomjerna fiskalna potrošnja dovela je do rasta proračunskog deficita, podigla domaću potražnju na neodržive razine i pridonijela visokoj inflaciji i sve većem deficitu tekućeg računa. Brzorastući krediti i nagli skok cijena nekretnina dodatno pogoršavaju rizike, stvarajući uvjete koji mogu ugroziti makroekonomsku stabilnost.
MMF ističe kako je nužno hitno djelovati kako bi se ovi trendovi preokrenuli. Prijedlog je jasan i traži se snažna i brza fiskalna konsolidacija kako bi se iduće godine deficit smanjio na oko 2,5 posto BDP-a. S obzirom na to da Hrvatska koristi euro, a monetarna politika je zajednička, fiskalna disciplina postaje glavni alat za intervenciju.
Kao središnje pravce reformi, MMF upite prstom na područje poreznog sustava, jer vjeruju da ondje postoji značajan prostor za poboljšanja. Drugim riječima, novce treba prikupljati kroz bolju naplatu poreza. Predlažu korekcije izuzeća kod PDV-a te smanjenih stopa, odnosno povećanje smanjenih stopa PDV-a za pojedine ribe i usluge. Također, prelazak na vrednovanje nekretnina na temelju stvarne tržišne vrijednosti, umjesto zastarjelih katastarskih procjena, bio bi korak prema 'pravednom i učinkovitijem' sustavu. Uvođenje poreza na ugljik, uz postojeći sustav trgovanja emisijama, i postepeno ukidanje subvencija za fosilna goriva bili bi, navode, važan signal u smjeru zelene tranzicije.
U središtu MMF-ova upozorenja nalazi se i javna potrošnja. Troškovi plaća u javnom sektoru kontinuirano rastu, a MMF upozorava da će ove godine doseći čak 13,5 posto BDP-a. Stvarna ili funkcionalna konsolidacija jedinica lokalne samouprave mogla bi donijeti uštede, a revizija i racionalizacija javnog zapošljavanja nužna je, posebno u sektorima zdravstva i obrazovanja. Upravo ta dva područja ističu se kao ključna za reformu jer Hrvatska troši više od europskog prosjeka na zdravstvo i obrazovanje, a ishodi su ipak ispod očekivanih. Poboljšanjem učinkovitosti moguće je istodobno smanjiti teret proračuna i dići kvalitetu usluga. Bolje ciljanje socijalnih naknada također bi omogućilo da se sredstva usmjere onima koji su ih doista u potrebi.
Neizbježno pitanje, koje Plenkovićeva vlada pokušava izbjeći, jest reforma mirovinskog sustava. MMF ističe da je trenutačni sustav neodrživ. Mirovine su male ili kako vele 'neadekvatne' te ih treba povećati, unatoč velikim deficitima, ali istodobno treba osigurati i dugoročnu financijsku stabilnost mirovinskog sustava. To zahtijeva teške odluke: smanjenje brojnih opcija za prijevremeno umirovljenje, podizanje dobi za odlazak u mirovinu i njezino povezivanje s očekivanim životnim vijekom, te povećanje minimalnog broja godina uplaćivanja doprinosa. Hrvati sada mogu u mirovinu nakon samo 15 godina rada. Bez ovih koraka, sustav će se, ističe MMF u završnoj izjavi, suočiti s još većim problemima s obzirom na loše demografsko stanje.
Konačno, reforma zdravstva trebala bi težiti ne samo smanjenju troškova, već i poboljšanju zdravstvenih ishoda. Smanjenje nejednakosti u pristupu, jačanje prevencije i racionalnija organizacija zdravstvene skrbi, uključujući preispitivanje bolničkog sustava kako bi se oslobodio prostor za pojačanu brigu o sve starijem stanovništvu. U obrazovanju, fokus bi trebao biti na smanjenju neusklađenosti vještina s tržištem rada, što uključuje povećanje obveznog broja nastavnih sati, ažuriranje nastavnih planova i poticanje obrazovanja usmjerenog prema potrebama suvremenog tržišta rada.
Bez spomenutih mjera, rizik od daljnjeg pregrijavanja i gubitka konkurentnosti postaje sve realniji, upozorio je MMF. Ta kuća očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti oko tri posto, a iduće usporiti na 2,7 posto. U srednjem roku gospodarstvo bi moglo rasti oko 2,5 posto.
Hrvatska s pomoću imigracije rješava pitanja manjkova radne snage i starenja stanovništva, ali MMF ističe kako je potrebna bolja integracija stranaca kako bi se ostvario njezin puni potencijal. Pružanje javnih usluga, među ostalim i na lokalnim razinama, trebalo bi pratiti demografske promjene, a poboljšanje dostupnosti nekretnina namijenjenih iznajmljivanju jedan je od prioriteta.
Upravljanje državnim poduzećima i javnim ulaganjima također zahtijeva poboljšanje. Usvajanje novog pravnog okvira za upravljanje državnim poduzećima dobar je korak, no potrebno je donijeti i podzakonske akte te uvesti redovito praćenje fiskalnih rizika. Javna ulaganja trebala bi se provoditi kroz centraliziraniji i transparentniji sustav procjene i praćenja kako bi se osigurala njihova učinkovitost.
S druge strane, financijski sektor pokazuje znakove opreza. Hrvatska narodna banka već je reagirala uvođenjem mjera za ograničavanje zaduživanja kućanstava, što MMF podržava. Ipak, budnost je i dalje nužna, pogotovo u svjetlu brzog rasta kredita i cijena nekretnina. Planirano podizanje protucikličkog kapitalnog 'pufera' za banke pozitivan je korak, jer će osigurati dodatni zaštitu u slučaju neočekivanih šokova.
Znači, preporučuju uvođenje poreza na disanje (ugljik) i jače oporezivanje nekretnina. To njih boli, naše nekretnine, hoće nas na silu sve napraviti podstanarima u vlastitim kućama i stanovima. Vidi se kako nam žele samo dobro, slijedeća dva tjedna su ključna.