Oko 230 tisuća zaposlenih mladih ljudi trebalo bi i ovoga svibnja dobiti povrat plaćenog poreza na dohodak. Oni u dobi do 25 godina u prosjeku mogu računati na oko 1050 eura povrata, a oni do pet godina stariji na oko 853 eura. Hrvatska već neko vrijeme zaposlenima u dobi do 25 godina vraća sav naplaćeni porez na dohodak, a onima u dobi od 25 do 30 godina 50 posto, kako bi ih potaknula na zapošljavanje u zemlji i ostanak u Hrvatskoj. Lani je takav povrat ostvarilo oko 232 tisuće mladih od približno 340 tisuća zaposlenih u toj dobnoj skupini, prema stanju iz prosinca 2025. godine. Očekivati je da je broj mladih do 30 godina koji su barem jedan mjesec radili u Hrvatskoj znatno veći kada se uključe i sezonski radnici, bilo da je riječ o stranoj bilo o domaćoj radnoj snazi. Ipak, najmanje trećina zaposlenih mladih nema pravo na povrat.
Na povrat poreza imaju pravo samo porezni obveznici koji su ga i platili. Prema podacima, proizlazi da je bilo najmanje stotinjak tisuća mladih čije su plaće bile niže od 600 eura mjesečno, koliko je lani iznosio neoporezivi dio dohotka. Isti se iznos zadržao i ove godine, uz mogućnost povećanja za uzdržavane članove obitelji.
Analiza Agencije za znanost i visoko obrazovanje pokazuje da među mladima najviše zarađuju liječnici i informatički stručnjaci. Primjerice, 29-godišnji liječnik u hitnoj službi s prosječnom mjesečnom neto plaćom od oko 2600 eura, uključujući dežurstva, godišnje može platiti i do sedam tisuća eura poreza na dohodak, pa mu povrat može biti veći od tri tisuće eura. Dvadesetogodišnjaci koji su mjesečno u Zagrebu zarađivali oko tisuću eura bruto ili 770 eura neto dobit će oko 600 eura povrata, a njihovi šest godina stariji kolege oko 300 eura. Sustav povrata tako pogoduje visokoobrazovanim i bolje plaćenim mladima, dok oni s nižim primanjima prolaze lošije jer im je i porezna obveza manja.
Država je mladima lani isplatila oko 230 milijuna eura povrata, što je nešto više od polovice ukupno vraćenog poreza na dohodak (405 milijuna eura). Pravo na povrat lani je ostvarilo oko 844 tisuće građana, a ove će se godine prvi put uključiti i povratnici iz inozemstva koji su se odmah uspjeli zaposliti. Poznato je da se na povratak odlučilo oko 13 tisuća hrvatskih državljana i potomaka iseljenika, no točan broj zaposlenih znat će se tek u svibnju kada počnu isplate. Povratnici, nakon zapošljavanja, stječu pravo na petogodišnje oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak. Povratniku koji je cijelu godinu radio za prosječnu plaću država bi u svibnju mogla vratiti oko 2700 eura plaćenog poreza, dok bi u pet godina taj iznos mogao dosegnuti i oko 14 tisuća eura.
Ponedjeljak, 2. ožujka, krajnji je rok za podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak za one koji imaju takvu obvezu. Većina građana, uključujući zaposlene, umirovljenike i primatelje drugog dohotka ili dohotka od kapitala, nije obvezna podnositi prijavu jer se porezna provjera provodi po službenoj dužnosti. Ipak, građani koji tijekom godine nisu iskoristili porezne olakšice, primjerice za uzdržavane članove obitelji, to još mogu učiniti podnošenjem obrasca ZPP-DOH. Godišnju poreznu prijavu obvezni su podnijeti građani koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, poput obrtnika i pripadnika slobodnih zanimanja, kao i članovi posade brodova u međunarodnoj plovidbi. Porezni obveznici s dohotkom iz inozemstva nisu dužni podnijeti prijavu ako su te podatke već prijavili, a u protivnom to moraju učiniti.
Porezna uprava navodi da, uz mlade i povratnike, pravo na povrat ostvaruju i zaposlene osobe te umirovljenici kojima tijekom godine nisu potpuno priznate porezne olakšice, kao i građani koji su radili samo dio godine ili su imali promjene u visini primitaka. Povrat mogu ostvariti i roditelji, uzdržavatelji djece, osobe koje uzdržavaju članove obitelji te osobe s invaliditetom ako nisu iskoristile puni osobni odbitak.
Povratnici privilegirani
Kad je riječ o povratnicima, pravo na porezne olakšice ostvaruju hrvatski državljani koji su neprekidno najmanje dvije godine boravili u inozemstvu te su nakon 1. siječnja 2025. prijavili prebivalište i boravište u Hrvatskoj, kao i hrvatski iseljenici, njihovi članovi obitelji ili potomci bez hrvatskog državljanstva kojima je odobren boravak u svrhu povratka. Njima će se porez obračunati automatski, bez obveze podnošenja prijave. Svaki povratnik, bez obzira na propisanu poreznu olakšicu, mora urediti svoj porezni status u Hrvatskoj kako bi se ispravno utvrdila sva prava i obveze. Građani koji su se vratili prije stupanja na snagu ovih odredbi, odnosno prije 1. siječnja 2025. godine, ne mogu ostvariti pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak. Isplata povrata preplaćenog poreza počinje u svibnju.
Mjera je naišla na kritike jer dio javnosti smatra da država privilegira one koji su se iselili u odnosu na građane koji su ostali i redovito plaćaju poreze. Ipak, vlasti ističu zadovoljstvo zbog usporavanja negativnog trenda iseljavanja. Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje navode da su lani povratnicima odobrili oko 600 novčanih potpora za pokretanje privatnog poslovanja, a u tri godine provedbe mjere ukupno oko 1600.
Pa ne prolaze losije jer taj iznos nisu ni platili. A ovi kojima se 50% vraca su cijelu proslu godinu kreditirali drzavu i sad ce dobit nazad. Kako su oni bolje prosli? Ne daje im drzava neke donacije nego njihove zaradjene novce koje im je uzela. Ako nekome nije ni uzela, onda oni nisu prosli losije nego bolje.