Mladi u Hrvatskoj roditeljski dom napuštaju s 31,5 godina, najkasnije u EU

Mladi u Hrvatskoj u prosjeku najkasnije u Europskoj uniji napuštaju roditeljski dom – s čak 31,5 godinom. Pokazuju to podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku u povodu Međunarodnog dana mladih. Uz Hrvatsku, pri vrhu su lani bile još Grčka i Slovačka, gdje mladi roditeljski dom napuštaju s prosječno 30,9 godina, te Španjolska i Italija, gdje mladi roditeljski dom napuštaju s 30,2 godine. I premda je i ranije Hrvatska bila u vrhu EU po kasnom osamostaljivanju mladih, što se moglo dijelom pripisivati i ležernijem mediteranskom načinu života, činjenica je da danas u kasnom osamostaljivanju mladih pretežu ekonomski razlozi – abnormalno visoke cijene najamnina i nekretnina koje mladi ne mogu plaćati s prosječnim plaćama.

Iako je Hrvatska u vrhu EU po udjelu građana koji su vlasnici nekretnina u kojima stanuju, to ne govori puno o kvaliteti stanovanja i priuštivosti stanova za mlade jer se trećina stanovnika ove zemlje, prema podacima Eurostata, u 2024. zbijala u tijesnim stanovima koji ne udovoljavaju minimalnom broju soba za sve članove kućanstva. Nažalost, i po tome smo u vrhu Unije. I prije eksplozije cijena nekretnina studije Svjetske banke i OECD-a upozoravale su na to da današnje generacije mladih mogu očekivati lošiji životni standard i lošije životne perspektive u odnosu na roditelje.

Kad je riječ o zaposlenosti mladih, DZS navodi da podaci pokazuju da je od 2015. do 2025. stopa zaposlenosti mladih od 15 do 29 godina porasla i u EU i u Hrvatskoj. Na razini Unije povećala se s 44,7% u 2015. na 49,1% u 2025, a u Hrvatskoj je u istom razdoblju porasla izraženije, s 35,5% na 43,6%. Nažalost, imati danas posao ne znači i imati dobar standard. Stopa nezaposlenosti je pala i na razini EU i Hrvatske, navode, jer je u EU 2015. bila 17,6% te se u 2025. smanjila na 11,7%, a u Hrvatskoj je pala s visokih 29,8% u 2015. na 12,7% u 2025. Činjenica je i da je mladih zbog iseljavanja i dugogodišnjih niskih stopa nataliteta sve manje pa je i mladih nezaposlenih sve manje.

DZS podsjeća, u vrijeme kada se mnoge zemlje Unije i Hrvatska suočavaju sa starenjem stanovništva, da smo prema popisu iz 2021. imali 15,8% mladih u populaciji, a prije dva desetljeća njih 20,3%. Ni iseljavanje mladih nije zaustavljeno. Od 37.485 osoba koje su se u 2025. odselile iz Hrvatske, njih 11.232 bilo je u dobi od 15 do 29 godina, što čini 30,0% svih odseljenih osoba.

Za kraj, Hrvatska stoji daleko bolje od prosjeka EU po malom udjelu mladih od 20 do 29 godina koji imaju završeno samo osnovnoškolsko obrazovanje (2,7%), dok je u EU mladih sa završenom samo osnovnom školom čak 13,6%. Srednju školu u Hrvatskoj je lani imalo 70% mladih do 29 godina, u EU njih 54,1%. S druge strane, na razini EU je nešto viši udio mladih visokoobrazovanih do 29 godina (32,3%) naspram 27,3 % mladih u Hrvatskoj.