Hrvatska vlada nedavno je donijela niz izmjena u mirovinskom sustavu s ciljem poboljšanja uvjeta za sadašnje i buduće umirovljenike. Promjene obuhvaćaju prilagodbu uvjeta za prijevremeno umirovljenje, mogućnost nastavka rada uz primanje dijela mirovine, povećanje određenih naknada te novosti u načinu valorizacije mirovina.
Među ključnim izmjenama ističu se ukidanje penalizacije prijevremenog umirovljenja nakon navršene 70. godine života, mogućnost rada s punim radnim vremenom uz isplatu 50 % mirovine, blagi rast invalidskih mirovina te šire priznanje mirovinskog staža za skrb o djeci i pružanje njege. Također, uveden je i godišnji dodatak na mirovinu, koji je do sada primilo više od 1,2 milijuna korisnika.
Prema podacima Vlade RH, prosječna sveukupna mirovina porasla je za više od 90 % i premašuje 700 eura, dok je cilj da do kraja mandata 2028. dosegnu 800 eura. Unatoč rastu, stručnjaci upozoravaju da državna mirovina sama po sebi dugoročno neće biti dovoljna za očuvanje životnog standarda.
“Demografski trendovi i sve veći pritisak na javne financije dugoročno nagrizaju vrijednost mirovina. Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći u Hrvatskoj u posljednjih deset godina smanjio se s oko 48 % u 2013. na 45,6 % u 2023., unatoč povremenim kratkoročnim korekcijama. Istodobno, rashodi državnog proračuna za mirovine kontinuirano rastu i dodatno opterećuju sam sustav. Iako se trenutačno provode određene izmjene, one su uglavnom kozmetičke, dok temeljni strukturni problemi mirovinskog sustava ostaju neriješeni. Oni koji žele financijsku sigurnost u starijoj dobi moraju na vrijeme početi planirati i štedjeti tijekom cijelog radnog vijeka”, upozorava Emilio Gučec, analitičar u Finaxu.
Stručnjaci ističu da je dugoročna i sustavna štednja tijekom radnog vijeka ključna za financijsku stabilnost u starosti. Čak i manji, redoviti iznosi mogu kroz desetljeća značajno povećati sigurnost.
Hrvatskim građanima dostupne su razne opcije štednje, no podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da u zadnjem tromjesečju 2025. na bankovnim računima drže više od 50 milijardi eura, unatoč niskim prinosima, što ukazuje i na oprez prema rizicima.
S druge strane, redovita ulaganja, osobito u dugoročne i široko diverzificirane instrumente poput ETF-ova, omogućuju raspodjelu rizika kroz vrijeme i maksimalno iskorištavanje učinka složene kamate. Čak i manji, ali kontinuirani iznosi mogu tijekom desetljeća značajno poboljšati financijsku sigurnost u mirovini.
Primjerice, mjesečno ulaganje od 200 eura u ETF-ove, uz prosječni godišnji prinos od 8 %, kroz 30 godina moglo bi rezultirati akumulacijom od više od 280 tisuća eura, što u današnjim cijenama iznosi oko 150 tisuća eura.
„Ako pretpostavimo da ćemo u mirovini provesti oko 20 godina, redovito doživotno ulaganje moglo bi povećati mjesečna primanja za oko 1400 eura u obliku rente, odnosno približno 780 eura u današnjim cijenama”, pojašnjava Gučec.
Stručnjaci naglašavaju da raniji početak štednje znatno povećava učinak složene kamate, pa čak i simbolična ulaganja u ranoj fazi života mogu dugoročno donijeti dodatnu financijsku stabilnost. Stoga je planiranje mirovine i osobna financijska odgovornost tijekom cijelog radnog vijeka neophodna, jer iako državne mjere donose određeni napredak, dugoročna sigurnost u starosti uvelike ovisi o individualnoj pripremi.