Miro Kovač: 'Treba mijenjati Ustav kako bi se smanjili sukobi između predsjednika i premijera u vođenju vanjske politike'

Miro Kovač, bivši ministar vanjskih poslova, smatra kako bi u dogledno vrijeme trebalo mijenjati Ustav kako bi se smanjili sukobi
između predsjednika Republike i premijera u vođenju vanjske politike.To je izjavio gostujući u emisiji Svijet plus voditelja i urednika Hrvoja Zovka, koja se bavila odjecima pariškog vojnog mimohoda, koalicijom voljnih te hrvatskim sudjelovanjem u cijeloj toj priči.

„Hrvatska je bila zastupljena na dva načina. Premijer je sudjelovao na sastanku, a Hrvatsku je na mimohodu predstavljala postrojba
specijalne policije. To pokazuje kako Vlada vidi hrvatsku ulogu – kao dio Koalicije voljnih. S druge strane, predsjednik Republike tvrdi da Hrvatska nije članica Koalicije voljnih. Zbog toga se može reći da Hrvatska trenutno vodi svojevrsnu hibridnu vanjsku politiku. Prema stajalištu predsjednika Republike nije dio Koalicije voljnih, dok je prema politici Vlade – jest. To je ustavna realnost. Ustav propisuje da Vlada i predsjednik Republike surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike. Očito je da u ovom slučaju takav dogovor ne postoji. Zato predsjednik govori jedno, a Vlada drugo, pa Hrvatska prema van šalje dvije različite poruke“, ističe Kovač i napominje: „Volio bih da o tim pitanjima napokon imamo ozbiljne državne konzultacije i usuglašena stajališta. Međutim, moramo biti realni. Nakon toliko godina neslaganja o važnim vanjskopolitičkim i sigurnosnim pitanjima, vjerojatno ćemo morati pričekati sljedeći izborni ciklus i vidjeti hoće li nakon njega doći do drukčijih političkih odnosa. Moguće je i da će se u nekom trenutku formirati ustavotvorna komisija koja bi predložila izmjene Ustava kako bi se smanjio prostor za prijepore između predsjednika Republike i Vlade u vođenju vanjske i sigurnosne politike. Ako predsjednik Republike i Vlada nastave inzistirati svatko na svojoj poziciji, a pritom ne budu spremni razgovarati i usuglašavati stajališta, očito je da sadašnji model ne funkcionira. Ustav je polazio od pretpostavke da će surađivati u oblikovanju i provođenju vanjske politike. Ako te suradnje nema, onda je jasno da taj model treba reformirati“.

Kovač napominje kako u postojećem ustavnom okviru ne možete očekivati drukčiji ishod. „Ako nema suradnje između predsjednika Republike i Vlade, svatko će voditi svoju politiku, a rezultat je upravo ono što danas imamo. svojevrsna hibridna vanjska politika. Ne postoji mehanizam kojim bi predsjednik mogao prisiliti Vladu da promijeni svoje stajalište, niti Vlada može natjerati predsjednika da odustane od svojega. Premijer će se pozvati na Ustav i reći da Vlada utvrđuje i provodi unutarnju i vanjsku politiku. Predsjednik će, s druge strane, istaknuti da je izravno izabran velikom većinom glasova građana te da, prema Ustavu, sudjeluje u oblikovanju vanjske politike. I jedan i drugi smatraju da postupaju u skladu sa svojim ustavnim ovlastima. Dok god imamo takav ustavni model, postojat će mogućnost ovakvih prijepora i vođenja dviju različitih vanjskih politika. Ako to želimo spriječiti, morat ćemo otvoriti raspravu o izmjenama Ustava“, ističe bivši ministar vanjskih poslova.

Kovač se nije izjasnio kome bi on osobno smanjio ovlasti i nudi načelan odgovor:“ Ako želimo zadržati parlamentarni sustav, a pretpostavljam da je to i dalje opredjeljenje većine građana, onda bi Ustav trebao jasno propisati da Vlada utvrđuje i provodi vanjsku politiku, kao što je to slučaj i s drugim područjima državne politike“, tvrdi Kovač uz ogradu kako poštuje volju građana koji su u velikom broju na zadnjim predsjedničkim izborima dali svoj glas predsjedniku države i ističe kako bi prije bilo kakvih mogućih izmjena za koje sam smatra da to teško u ovom trenutku može proći, treba ispitati volju građana prije svega. „Naravno, za takvu promjenu trebalo bi ispitati postoji li politička volja, ali i kakvo je raspoloženje građana. Koliko mogu procijeniti, u Hrvatskoj i dalje prevladava opredjeljenje za parlamentarnu demokraciju. No moguće je da građani imaju drukčije mišljenje – to u ovom trenutku ne mogu sa sigurnošću tvrditi. Zato bi prije bilo kakvih ustavnih promjena trebalo provesti ozbiljnu javnu raspravu i utvrditi postoji li za njih dovoljno široka potpora“. Na pitanje da je možda ipak do ljudi, a ne Ustava, naš sugovornik odgovara: „Ustav je tu ključan. Znači, Ustav vama daje kao predsjedniku određene ovlasti i Vladi određene ovlasti. Sve je to definirano“.

Govoreći o Koaliciji voljnih Kovač tvrdi kako bi ona mogla postati okosnica buduće europske sigurnosne arhitekture. „Međutim, dugoročno ona ne može funkcionirati bez Rusije. Ako želimo uspostaviti novi sigurnosni poredak u Europi, u njega će se, koliko god to danas zvučalo futuristički, jednoga dana morati uključiti i Rusija. Naravno, tek nakon završetka ruske invazije na Ukrajinu i pod bitno drukčijim političkim okolnostima. U suprotnom, takav europski sigurnosni poredak neće biti dugoročno održiv“, napominje Kovač, koji ističe različite poglede unutar same koalicije. „Imamo francuskog predsjednika Macrona koji gura Koaliciju voljnih i ima francusku viziju europske strateške autonomije, u kojoj bi Francuska bila glavna europska sila. S druge strane, imamo Britance koji su među osnivačima te Koalicije voljnih, ali imaju drukčiji pogled. I Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile. Francuzi žele da francuski nuklearni štit bude ključan element sigurnosti europskog kontinenta. Britanci, međutim, u svojim publikacijama zagovaraju ideju da Poljska prihvati britanski nuklearni štit te da britanski nuklearni kapacitet bude na raspolaganju i Njemačkoj. Istodobno zagovaraju stvaranje svojevrsnog kordona od Baltika do Jadrana pod britanskim vodstvom. Temeljni britanski cilj uvijek je bio i ostao održavanje ravnoteže moći – odnosno sprječavanje pojave hegemona na europskom kontinentu. Britanci su protiv stvaranja snažnog europskog bloka, neovisno o tome bi li njegov predvodnik bila Francuska ili Njemačka. Njima nije prihvatljiv europski blok koji bi ih mogao ugroziti na Otoku.“, naglašava gost emisije Svijet plus. Više o tome što je govorio Miro Kovač pogledajte u emisiji.