Kolumna

Milivoj Solar, o životu i smrti u hrvatskoj književnosti

Foto
Milivoj Solar, o životu i smrti u hrvatskoj književnosti
28.09.2025.
u 13:00
Profesor Solar smjestio me je u "Književni leksikon", premda u njemu nema pisaca moje ni nekoliko starijih generacija, i premda ni u hrvatskoj, ni u bosanskoj akademskoj literaturi nije mogao naći gotovo nijednog obrazloženja da bi takvo što trebao učiniti

Godine 2016. na Interliberu se, u izdanju Školske knjige, pojavilo drugo, prošireno izdanje "Književnog leksikona", samostalno autorsko djelo profesora Milivoja Solara. Nevelika, krajnje svedena knjiga, u kojoj se jezikom razumljivim svakome pismenom građaninu predstavlja najsvedenija bit književne povijesti, teorije književnosti, njezina pojmovnika i imenika. Vodeći računa o kompleksnosti svakog pojma i svake leksikografske jedinice u svojoj knjizi, Solar nastoji da razumljivim učini i ono što je po prirodi stvari nerazumljivo.

Književnost je, kao i filozofija, ili kao filologija u cjelini, nalik onim sedimentnim stijenama u kanjonu Neretve. Da bismo razumjeli onu koja je na samom vrhu i na površini, po kojoj je prosut tanak sloj zemlje iz koje niče osamljeni bor, moramo imati pojam o slojevima koji su ispod nje, sve do samog dna i do rijeke koja u dubini teče. Profesor Solar, međutim, u svom "Književnom leksikonu" upustio se u gotovo nemoguć pokušaj da objasni značenje, smisao i važnost svakoga svog pojma, tako što će s dvije-tri riječi premostiti sve sedimente. Nije to pisanje književnog priručnika za idiote - kakvo bi, možda, bilo moderno u Americi ili na Zapadu - to je nešto mnogo veće i ambicioznije: pisanje književnog priručnika za one koji nisu čitali, ali možda hoće. Solarov "Književni leksikon" je, kako će biti riječi u popratnim tekstovima, "namijenjen učenicima, studentima i ljubiteljima književnosti općenito". Ali zapravo bi se moglo reći da je namijenjen onom čovjeku koji će u kupeu putničkog vlaka postaviti profesoru pitanje što je to roman, ili što je to postmodernizam?

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.

Marijana Rudan

Smatrali su nas teroristima: Film o političkom progonu Hrvata u Australiji 70-ih kandidat je za Oscara

Tijekom pandemijskog lockdowna Marijani Rudan je prišla mlada glumica Kat Dominis i podijelila s njom ideju za kratki film inspiriran stvarnim iskustvima hrvatskih migranata u Australiji 70-ih godina. Iz tog početnog koncepta razvila se snažna autorska suradnja: dvije žene, dvije perspektive, jedna priča koja je dugo čekala da bude ispričana. Rezultat je “Unspoken” (“Neizrečeno”) – umjetnički dojmljiv, emotivno pulsirajući film koji spaja dokumentarističku istinu i obiteljsku dramu. Nastao iz skromnog budžeta, ali neizmjerne strasti, film je ubrzo osvojio svijet.