U Njemačkoj, da bi radnik ostvario maksimalnu mirovinu, mora godinama zarađivati gotovo dvostruko više od prosjeka. Visina mirovine ovisi o visini plaće i broju godina u kojima su uplaćivani doprinosi, pri čemu se mirovinski bodovi prikupljaju samo do određene granice primanja. U 2025. godini ta granica iznosi 96.600 eura godišnje, a za prosječnu plaću od 50.493 eura dobiva se jedan mirovinski bod. Maksimalno je moguće prikupiti 1,91 bod godišnje, a jedan bod vrijedi 40,79 eura, što znači da maksimalna mirovina iznosi oko 3.572 eura mjesečno bruto, piše Fenix Magazin.
„Vrlo je malo zaposlenih koji su kroz cijeli radni vijek od 45 godina zarađivali na razini gornje granice doprinosa. Realno, većina ljudi u prvim godinama karijere, tijekom školovanja i praksi, ima znatno niže prihode", stručnjaci iz Vermögenszentruma ističu.
Prema podacima iz 2024., samo 65 osoba u Njemačkoj prima maksimalnu zakonsku mirovinu, dok polovica umirovljenika prima manje od trećine tog iznosa. Osim toga, i na mirovinu se plaća porez, a sve su češći pozivi da se porezna prijava za umirovljenike automatizira.
Iznosi manji u praksi
I u Hrvatskoj su mirovine zakonski ograničene kako bi se spriječila prevelika izdvajanja iz proračuna. Zakon o najvišoj mirovini, koji vrijedi od 1999., odnosi se na mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ali i na mirovine branitelja te saborske mirovine, piše tportal. Najviša mirovina izračunava se na isti način kao i ostale – pomoću osobnih bodova, mirovinskog faktora i vrijednosti mirovine – no osobni bodovi se u ovom slučaju određuju posebno, množenjem mirovinskog staža s 3,8 bodova i početnim faktorom.
Teoretski, osoba koja je radila 40 godina može ostvariti maksimalnu mirovinu od 2062,64 eura. U praksi, međutim, iznosi su manji. U svibnju je više od tisuću umirovljenika imalo mirovinu prema starom zakonu, u prosjeku 1566,62 eura za oko 35 godina staža. Prema novom zakonu, 1692 ljudi prima prosječno 1498,74 eura, uz nešto više od 37 godina staža. Razlika u iznosima je vidljiva, iako su radni staž i uvjeti slični.
Zanimljivo je da određene skupine umirovljenika u Hrvatskoj, poput bivših saborskih zastupnika, članova Vlade, sudaca Ustavnog suda i glavnog državnog revizora, primaju u prosjeku više od najviše zakonski određene mirovine – čak 2250,58 eura. Umirovljeni redoviti članovi HAZU-a također imaju visoke mirovine, u prosjeku 1964,22 eura.
Sve će se mirovine uskoro usklađivati prema novoj formuli koja u omjeru 85:15 daje prednost većem između rasta bruto plaće i inflacije. Iako svi podaci za točnu procjenu još nisu dostupni, prema izjavi predsjednika HSU-a Veselka Gabričevića, očekuje se povećanje od 6,7 posto. To znači da bi prosječna najviša mirovina za one umirovljene prije 1999. mogla porasti na 1671,58 eura, a za one nakon tog datuma na 1599,16 eura. Gornja granica mirovine pomaknula bi se na 2200,84 eura.
Ipak, valja naglasiti da se na te iznose plaća porez. U Hrvatskoj se oporezuju sve mirovine veće od 600 eura, što je trenutačni osobni odbitak. Porez na dohodak za mirovine iznosi polovicu redovne porezne stope, a kreće se između 15 i 23 posto, ovisno o mjestu prebivališta.