Tišina ranog jutra na rijeci Savi danas je naglo prekinuta vriskom, pozivima u pomoć i prizorima ljudi koji se grčevito bore da ostanu iznad hladne, nabujale vode. Nekoliko minuta poslije pet sati prevrnuo se čamac u kojem je bila skupina migranata, a dramatične scene odvijale su se svega nekoliko stotina metara od slavonskobrodskih obala. U čamcu je bilo 14 osoba, većinom kineskih državljana, koje su pokušavale ilegalno prijeći granicu. Za troje od njih – jednog muškarca i dvije žene – pomoć je stigla prekasno.
Policija, hitna pomoć, vatrogasci i HGSS na teren su stigli iznimno brzo nakon dojave građana da ljudi plutaju Savom, boreći se s jakom strujom i pothlađenošću. Upravo su građani prvi reagirali. Među njima i Tvrtko Vidović, koji je s prijateljima slavio rođendan na splavi. – Čuli smo galamu, a onda ugledali ljude kako plutaju. Jedna žena bila je zapela u granje, bacili smo joj uže, ali više nije imala snage držati se. Ušao sam u vodu i izvukao je – ispričao je, još pod dojmom dugih, teških minuta tijekom kojih su se unesrećeni čuli gotovo 40 minuta dok ih je rijeka nosila nizvodno.
Prema podacima PU brodsko-posavske, 13 migranata nezakonito je prešlo granicu, dok se nad jednim muškarcem, državljaninom Bosne i Hercegovine, provodi kriminalističko istraživanje zbog sumnje na krijumčarenje ljudi. I on je prevezen u bolnicu i nalazi se pod policijskim nadzorom. U bolnici je tijekom jutra započela borba za živote najteže stradalih. Ravnatelj bolnice dr. Josip Samardžić potvrdio je da je 13 osoba primljeno s izrazitim pothlađenjem, šokom i ozljedama nastalima u vodi. Unatoč reanimaciji i intenzivnom liječenju, dvije žene preminule su nekoliko sati nakon nesreće. Ostali su u stabilnom stanju.
Vatrogasci su opisali vrlo zahtjevne uvjete: hladna voda, jak tok i gusta magla otežavali su svaku minutu potrage. Zapovjednik JVP-a Slavonski Brod Ivan Vuleta rekao je da su migranti pronađeni na dvije lokacije. – Zatekli smo nekoliko ljudi koji su se držali za pontone splavi. Provalili smo vrata da im priđemo i izvukli šest osoba. Kasnije smo na drugoj lokaciji pronašli još troje – rekao je Vuleta. Ovakvi događaji, premda tragični, nisu rijetkost u ovom dijelu Hrvatske. Brodsko-posavska županija nalazi se na najzahtjevnijem dijelu granice: 175 kilometara rijeke, bez mogućnosti fizičke zapreke i pod stalnim pritiskom ilegalnih prelazaka. Čak i po izrazito lošim vremenskim uvjetima migranti pokušavaju doći do hrvatskog teritorija, često u oštećenim, improviziranim ili preopterećenim plovilima. Svake godine policija spasi više desetaka ljudi u zadnji čas.
Prema podacima policije, broj nezakonitih prelazaka smanjen je u posljednje dvije godine, no broj pokušaja krijumčarenja raste. Tragedija na Savi još je jednom otvorila pitanje sigurnosti migranata, ali i ograničenja kojima policija podliježe zbog europskih propisa. O situaciji na granici razgovarali smo i sa Željkom Cvrtilom, analitičarom za sigurnost. Kaže kako tragedija na Savi nije iznimka, nego posljedica dubljeg sustavnog problema. – Migranti riskiraju život otkad je 2015. krenuo veliki val. Tada se bježalo od rata, danas uglavnom iz ekonomskih razloga. No svi oni svjesno kreću na put bez dokumenata, nelegalno prelaze granice i ulaze u iznimno opasne situacije. Nijedan migrant koji je u Hrvatsku ušao legalno nije poginuo na putu – naglašava Cvrtila.
On ističe da policija radi sve što može, ali okviri unutar kojih djeluje su uski jer nemaju alate kojima bi spriječili ulazak. Ako netko ilegalno prijeđe granicu i zatraži azil, država mu to mora omogućiti, a to onda dovodi do apsurdnih situacija – policija istu osobu deset puta hvata, a on ponovno dolazi. To je, upozorava, Sizifov posao. Osvrnuo se i na prijašnje kritike Bruxellesa prema Hrvatskoj. – Nitko ne smije upotrijebiti silu prema migrantima. Ni gumene metke, ni suzavac, ni fizičku silu. Kako onda spriječiti ulazak? Nikako. Policija služi evidentiranju i zbrinjavanju onih koji već jesu ilegalno ušli, ne sprečavanju ulaska. To je osnovni problem – ocjenjuje.
Ponovit će se...
Posebno upozorava na bezvizni režim Srbije i BiH s nekim zemljama iz kojih dolazi veliki broj migranata, primjerice Kini i Turskoj. – To je zapravo olakšavanje puta migrantima do vanjske granice EU. Na taj način te države postaju sudionici narušavanja europskog prostora, jer migranti bez prepreka stignu do same granice Schengena – napominje. Tragično prevrtanje čamca na Savi tako je postalo još jedan bolni podsjetnik na kompleksnost migrantske rute kroz Slavoniju – na živote koji su izgubljeni u potrazi za boljim životom, ali i na izazove pred kojima se nalazi hrvatska policija na jednoj od najranjivijih granica Europske unije.
Osim policijskih kapaciteta, teret migrantskih kretanja osjećaju i lokalne zajednice uz Savu. Stanovnici Slavonskog Broda navode da su posljednjih mjeseci primijetili učestalije skupine koje noću borave uz rijeku čekajući krijumčare. Iako mještani nerijetko pokušavaju pomoći ljudima u nevolji, ističu kako se boje da bi se ovakve situacije mogle ponavljati sve dok opasni riječki prijelazi ostanu dio glavne migrantske rute. Humanitarne organizacije upozoravaju da hladnoća, magla i snažan riječni tok čine ovaj dio granice jednim od najpogubnijih u regiji. I dok istraga još traje, a preživjeli se oporavljaju u bolnici, rijeka Sava i dalje teče jednako brzo i opasno, kao da podsjeća da je svako njezino neoprezno prelazak pitanje života i smrti.
Tko će platiti troškove policije, spašavanja i liječenja? Ne vidim zašto bi to trebali platiti porezni obveznici i zdravstveni osiguranici. I tko je uopće dopustio liječenje neosiguranih ljudi?