SELO NA ISTOKU RUSIJE

Kuće im se raspadaju, većina nema pitku vodu, a muškarci su im poginuli u ratu: 'Nema tko cijepati drva za zimu'

Foto: ANTON VAGANOV/REUTERS
Kuće im se raspadaju, većina nema pitku vodu, a muškarci su im poginuli u ratu: 'Nema tko cijepati drva za zimu'
20.02.2026.
u 08:56
Od ukupno 258 stanovnika, 39 muškaraca potpisalo je ugovore s ruskom vojskom
Pogledaj originalni članak

U ribarskom selu Sedanka, na krajnjem istoku Rusije, život je izrazito težak. Većina kuća nema tekuću vodu, unutarnje zahode ni centralno grijanje, iako temperature zimi redovito padaju na -10 °C. Okruženo tundrom i močvarama, selo je s okružnim centrom povezano samo od svibnja do listopada brodom ili vozilima s gusjenicama, a zimi isključivo snježnim skuterima ili helikopterom. Posla gotovo i nema, mještani preživljavaju ribolovom i uzgojem vlastite hrane. Sada je selo ostalo bez gotovo svih muškaraca u dobi od 18 do 55 godina jer su otišli u rat u Ukrajinu. 

– To je srceparajuće, toliko naših ljudi je poginulo – kazala je Natalia, mještanka čije je ime BBC promijenio zbog sigurnosti. – Muž moje sestre i moji rođaci su na fronti. U gotovo svakoj obitelji netko se bori – dodala je. Sedanka leži na sjeverozapadnom rubu Kamčatskog poluotoka uz Ohotsko more – više od 7000 km od ukrajinskih bojišnica. Za usporedbu, američki Anchorage udaljen je otprilike upola manje. 

Od ukupno 258 stanovnika, 39 muškaraca potpisalo je ugovore s ruskom vojskom. Od njih je 12 poginulo, a sedam se vodi kao nestalo. U ožujku 2024. grupa žena rekla je regionalnom guverneru prilikom posjeta: – Svi naši muškarci otišli su na specijalnu vojnu operaciju. Nema tko cijepati drva za zimu da grijemo peći. 

Taj je razgovor prikazan na državnoj televiziji. Jedan od poginulih bio je Vladimir Akeev (45), lovac i ribar, koji je ugovor potpisao u ljetu 2024. Četiri mjeseca kasnije poginuo je u borbi. 

Sedanku naseljavaju uglavnom Korjaci i Itelmeni, autohtoni narodi koji po ratnim pravilima mogu biti izuzeti od mobilizacije. Aktivistica koja se protivi ratu, Maria Vjuškova, ističe da državna televizija pojačava stereotipe o autohtonim zajednicama kao ''rođenim ratnicima'' i vještim strijelcima kako bi ih motivirala za rat. – Mnoge autohtone zajednice ponose se tim nasljeđem kao dijelom identiteta. Kremlj taj ponos koristi za regrutaciju za rat – kaže Vjuškova.

BBC je, zajedno s Medizonom i volonterima, potvrdio imena 186.102 poginula ruskog vojnika. Samo u 2025. verificirano je 40.201 smrt, a procjena je da će godina završiti s oko 80.000 poginulih, što će biti najsmrtonosnija godina od početka pune invazije 24. veljače 2022. Za 2024. potvrđeno je 69.362 smrti. Stručnjaci smatraju da analiza pokriva 45–65 % stvarnog broja, pa bi ukupni ruski gubici mogli biti između 286.000 i 413.500. 

Ukrajina je također pretrpjela teške gubitke. Predsjednik Zelenski rekao je prošli mjesec za France 2 da je ''službeno'' poginulo 55.000 Ukrajinaca na bojištu, uz veliki broj nestalih. Prema procjenama BBC-ja, uključujući UA Losses, broj ukrajinskih poginulih vojnika mogao bi dosegnuti 200.000. 

Gubici nisu ravnomjerno raspoređeni. Većina poginulih Rusa ima slavensko prezime, ali disproporcionalno visoki su gubici među malim autohtonim narodima Sibira i Dalekog istoka. Potvrđeni gubici uključuju 201 Neneta, 96 Čukča, 77 Hanta, 30 Korjaka i sedam Inuita. Kao postotak muškaraca u dobi od 18 do 60 godina, to je oko 2 posto Čukča, 1,4 posto ruskih Inuita, 1,32 posto Korjaka i 0,8 posto Hanta. Analiza pokazuje da 67 posto poginulih dolazi iz ruralnih područja i malih gradova (ispod 100.000 stanovnika), iako tamo živi samo 48 posto stanovništva. 

Najmanje gubitaka po glavi ima Moskva – 0,05 posto . U siromašnijim regijama poput Burjatije i Tuve stopa je 27 do 33 puta veća. - Vojnici iz siromašnijih regija i etničkih manjina čine veći udio u vojsci i među poginulima nego u ukupnom stanovništvu – objašnjava demograf Aleksej Rakša. Drugi demograf kazao je za BBC kako "za mnoge pokretač nije samo siromaštvo nego i nedostatak perspektive. Osjećaj da nemaju što izgubiti". 

U Sedanki je u jesen 2024. otkriven spomenik "sudionicima specijalne vojne operacije". Regionalna vlast obećala je počasni naziv "selo vojne hrabrosti" i program podrške obiteljima. No ni titula nije stigla, ni većina pomoći. Krovovi na četiri kuće popravljeni su tek nakon medijskog pritiska. Svaka peta kuća iz sovjetskog doba proglašena je neispravnom, a jedina škola je u teškom stanju, neki zidovi prijete urušavanjem. Gubitak radno sposobnih muškaraca dodatno je pogoršao ionako teške uvjete života u ovom zabačenom selu.

Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Čiovo: More se uslijed jake plime izlilo na rivu i prometnicu
Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Čiovo: More se uslijed jake plime izlilo na rivu i prometnicu
Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Čiovo: More se uslijed jake plime izlilo na rivu i prometnicu
Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Čiovo: More se uslijed jake plime izlilo na rivu i prometnicu
Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Čiovo: More se uslijed jake plime izlilo na rivu i prometnicu
Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Čiovo: More se uslijed jake plime izlilo na rivu i prometnicu
Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Čiovo: More se uslijed jake plime izlilo na rivu i prometnicu
Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Čiovo: More se uslijed jake plime izlilo na rivu i prometnicu
Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Čiovo: More se uslijed jake plime izlilo na rivu i prometnicu
Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Čiovo: More se uslijed jake plime izlilo na rivu i prometnicu
Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Čiovo: More se uslijed jake plime izlilo na rivu i prometnicu
Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Čiovo: More se uslijed jake plime izlilo na rivu i prometnicu
Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Čiovo: More se uslijed jake plime izlilo na rivu i prometnicu
Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Čiovo: More se uslijed jake plime izlilo na rivu i prometnicu
Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Čiovo: More se uslijed jake plime izlilo na rivu i prometnicu
Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Čiovo: More se uslijed jake plime izlilo na rivu i prometnicu
Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Čiovo: More se uslijed jake plime izlilo na rivu i prometnicu
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Kaštela: Olujno jugo i plima opet potopili Donja Kaštela
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Split: Novo izlijevanje mora na splitskom području

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 24

DA
dalmatiner
09:55 20.02.2026.

putin koristi bijedu kao sredstvo prisile tj.namjerno neruske narode drži u bijedi kako bi potpisali vojne ugovore i išli umrijeti u Ukrajinu dok se on njegova svita besramno bogate!

PA
partijaner
10:00 20.02.2026.

u % gledano, ne ruski narodi koji žive u ruskoj tamnici naroda imaju 2-3x veće gubitke u Ukrajini od samih rusa. Razlozi za to su pojačana mobilizacija među tim narodima, ali i bijeda u kojoj ih rusi namjerno drže kako bi ih gurnuli prema ruskoj vojsci kao topovsko meso! Zašto bi inače neki pripadnik naroda udaljenog 2000 km od Ukrajine išao ratovati u Ukrajinu umjesto da u miru živi kod kuće?!?

PE
perun
09:57 20.02.2026.

naravno da će putin završiti u paklu zbog enormnog zla koje je nanio ne samo svim narodima oko rusije, nego i ne-ruskim narodima koje već 4 godine šalje u smrt radi koristi ruskog naroda