Je li hrvatski mirovinski sustav održiv: Dvije trećine umirovljenika žele povratak u prvi stup

Dvadeset tri godine od početka velike mirovinske reforme među više od 1,2 milijuna umirovljenika nalazi se samo 20 tisuća primatelja starosne i prijevremene starosne kombinirane mirovine. Svaki deveti ušao je u sustav kao novi umirovljenik u prvih šest mjeseci 2025. Prvi uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu ove godine stječu muškarci rođeni 1965. godine i žene rođene 1966. godine ako imaju dovoljno staža (35 muškarci i 33 godine i 9 mjeseci žene). To su ujedno generacije s obveznim članstvom i izdvajanjem u 2. mirovinskom stupu. Drugi stup ima oko 2,3 milijuna članova čija imovina premašuje 25 milijardi eura. Među njima, u mirovinu je tijekom prvih šest mjeseci otišlo oko 7400 radnika.

Dvije trećine novih umirovljenika, oko pet tisuća osoba, izjasnile su se za povratak u prvi stup i čistu državnu mirovinu, a jedna trećina uzela je kombiniranu mirovinu, koja, među ostalim, ljudima omogućava da odmah povuku 20 posto svoje mirovinske štednje. Ostatak im se isplaćuje kao mjesečna mirovina. Više je modela isplata mirovine drugog stupa, ovisno o tome želi li korisnik dijeliti tu imovinu s bračnim partnerom ili ostaviti nasljednicima u slučaju da umre prije nego što mu se preneseni iznos štednje isplati kroz mirovinu. U prosjeku, dvostupna se mirovina kreće nešto iznad 100 eura, no bitno je manja za ljude s nižim primanjima. Uz 20 tisuća primatelja kombinirane starosne mirovine, u sustavu je i oko četiri tisuće nasljednika preminulih osiguranika drugog stupa kojima se isplaćuje obiteljska mirovina.

Ljudi koji su zadržali 2. stup primaju dvije mirovine, osnovnu – jaču – iz državnog mirovinskog sustava te pripadajući iznos iz drugog stupa. Osnovna prijevremena mirovina u prosjeku iznosi 730 eura za 37 godina staža, a starosna 982 eura za 40 godina staža! Te su mirovine nešto veće i povoljnije od mirovina opće populacije i primanja ljudi koji se vraćaju u prvi stup jer se na povratak u pravilu odlučuju slabije plaćeni radnici. Ljudi koji su se ove godine izjasnili za čistu državnu mirovinu na svom su mirovinskom računu imali oko 17 tisuća eura mirovinske štednje. Oko 120 milijuna eura njihove štednje preneseno je u državni proračun. Osiguranici koji su zadržali 2. stup u prosjeku su na svom računu imali oko 35 tisuća eura štednje koja će im donijeti stotinjak eura mjesečne mirovine iz drugog stupa ako su otišli u starosnu mirovinu, uz povlačenje 20 posto štednje odmah. Kad se te dvije mirovine zbroje, dobiju se prosječna primanja korisnika kombiniranih mirovina koja se kreću od 820 za penalizirane prijevremene mirovine do prosječnih 1100 eura za starosne mirovine. Penalizacija u državnom mirovinskom sustavu iznosi 0,2 posto mirovine za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, a najviše 12 posto za pet godina. Visina penalizacija dvostupne mirovine nije propisana i ona ovisi o aktuarskim izračunima i očekivanom životnom vijeku. Tako će naprimjer 60-godišnjak koji odlazi u prijevremenu mirovinu s 35 tisuća eura mirovinske štednje dobiti od 84 do 95 eura mjesečne mirovine, a 64-godišnjak s istom štednjom od 94 do 109 eura, ovisno o modelu, odnosno 12-13 posto više. Hrvatska je vlada odlučila ukinuti penalizaciju prijevremenih mirovina kada umirovljenik navrši 70 godina života, što će se primijeniti na sve mirovine koje se isplaćuju iz državnog sustava, pa i osnovnu koju primaju korisnici dvostupnih mirovina. Obveza ukidanja penalizacije ne odnosi se na drugi stup!

Svaki drugi primatelj osnovne starosne mirovine mjesečno prima između 670 i 1070 eura mjesečne mirovine, što je više od prosječne mirovine po općim propisima, koja se kreće oko 640 eura. Svaki treći korisnik osnovne mirovine dobije od 1071 eura pa i do dvije tisuće eura mjesečne mirovine. Većina tih ljudi radila je 40 do 42 godine, pokazuju podaci HZMO-a koji su nam dostavljeni na naš upit. Više od 1500 eura osnovne mjesečne mirovine isplaćuje se na 1123 adrese, u prosjeku oko 1800 eura. No ima i malih osnovnih mirovina, manjih i od 200 eura. Za starosnu je mirovinu potrebno minimalnih 15 godina staža. Devet osoba s 18 godina staža dobilo je tako 184 eura osnovne mirovine, a njih 50-ak s 19 godina staža 245 eura. Starosna mirovina za 32 godine staža je 506 eura. Uz domaće, Hrvatska isplaćuje i tristotinjak kombiniranih mirovina u inozemstvo. Najniža domaća prijevremena osnovna starosna mirovina za prosječne 32 godine staža iznosi 325 eura, što je deset eura po godini. Do njih je nešto više od 400 umirovljenika s 34 godine staža i oko 380 eura mirovine.

Jednokratna isplata 20%

Među primateljima skromnih osnovnih mirovina ima i ljudi kojima bi državna mirovina bila nešto povoljnija, ali izabrali su ostanak u drugom stupu kako bi došli do 20 posto mirovinske štednje. Nema službenih podataka koliko je radnika izabralo ostanak u 2. stupu iako se u informativnom izračunu Regosa vidjelo da im je to financijski nepovoljnije. Informativni izračun pripremljen je da bi se olakšao izbor buduće mirovine. Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta Zagreb, ističe da je prije tri godine uspoređivao podatke iz informativnih izračuna radeći za studiju Svjetske banke o našem mirovinskom sustavu. Bilo je, kaže, ljudi koji su prihvaćali manju kombiniranu mirovinu kod razlike jednostupne i kombinirane mirovine do 2% u korist prve, vjerojatno radi jednokratne isplate koja je tada bila 15 posto. Kod razlike u mirovinama veće od 5% u korist jednostupne nitko ili skoro nitko nije uzeo kombiniranu mirovinu. Jednokratni iznos u međuvremenu se povećao na 20 posto, a došlo je i do promjena u obračunu dvostupne mirovine, što je potaknulo interes za kombiniranu mirovinu. Nestić je oko toga oprezan.

– Tko smo mi da nekome kažemo da je loše izabrao ako se odlučio na kombiniranu mirovinu zbog jednokratne isplate. Možda ljudi moraju vratiti kredit, urediti stan, možda su bolesni. Oni s najnižim mirovinama ionako nemaju pravo na jednokratnu isplatu, tako da ne bih rekao da jednokratna isplata umirovljenicima radi štetu – komentira Danijel Nestić.