Kolumna

Kod uspješnih revolucija uvijek je riječ o zamjeni elita, a u Srbiji je ta elita politički nemoćna

Foto: Antonio Ahel/ATAImages/PIXSELL
Kod uspješnih revolucija uvijek je riječ o zamjeni elita, a u Srbiji je ta elita politički nemoćna
22.08.2025.
u 07:07
Studenti su tipični predstavnik nove elite, ona koja bi prirodno zamijenila staru elitu, ali to je proces koji će se prirodno odigrati za nekoliko godina.

Višemjesečni prosvjedi u Srbiji koji polako, ali sigurno “prijete” uskoro zaokružiti i godinu dana, s ove distance pružaju lijepu priliku za nekoliko natuknica o revoluciji i njezinoj prirodi. Sama riječ “revolucija” obično priziva sliku razularene gomile s vilama i motikama, s jedne strane, i uplašene vladajuće elite, s druge strane, koja spašava goli život. Sve revolucije su, prema toj predodžbi, nasilne i po pravilu krvave.

No, znamo kako to nije uvijek slučaj. Razina nasilja nije u svim revolucijama uvijek ista. Dok neke mogu biti prilično mirne i nenasilne, druge doista mogu biti nasilne. Recimo, boljševička i francuska revolucija bile su izuzetno nasilne, dok su američka i baršunaste revolucije prošle s relativno malo nasilja. I srpska “oktobarska revolucija” 2000. također je prošla relativno mirno, ako izuzmemo paljenje skupštine. Treba skrenuti pažnju na još jednu uobičajenu sliku o revolucijama i političkim prevratima, onu o Kurti i Murti. Unatoč toj predstavi, revolucije nisu samo promjene koje bi se svodile na to tko drži ključeve od tamnice. Revolucije su obično nagli slom starog poretka i evolutivna uspostava novog poretka. Kada je Napoleon sebe okrunio za cara, on nije restaurirao “stari režim”, već je to bio korak ka postmonarhističkom poretku.

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.

Ključne riječi


Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.