Knjiga 'O letećim bićima' Plinija Starijeg sada i na hrvatskom jeziku

U prepunoj Gotičkoj dvorani Muzej grada Splita svečano je predstavljena knjiga "O letećim bićima", deseta knjiga znamenitog antičkog djela Naturalis historia autora Plinija Starijeg. Riječ je o prvom cjelovitom hrvatskom prijevodu ove knjige, koji potpisuje prevoditeljica Inga Belamarić, a interes publike nadmašio je sva očekivanja – tražilo se mjesto više, a dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta.

"Hrvanje" s Plinijem

Predstavljanje su organizirali Muzej grada Splita i Institut za klasične jezike i antičku civilizaciju Latina & Graeca, a okupljenima je približen jedan od najintrigantnijih segmenata Plinijeva opusa – knjiga posvećena pticama i drugim letećim bićima. U toj knjizi rimski autor iz 1. stoljeća ne donosi samo opise vrsta, nego i niz opažanja o njihovu ponašanju, simbolici i ulozi u svakodnevnom životu. Ptice su u antičkome svijetu imale posebno mjesto – bile su znakovi, prenositelji poruka bogova, ali i predmet znanstvene znatiželje, što Plinije vješto objedinjuje u svojem tekstu.

– Ja sam samo mali, znatiželjni, srednjoškolski rudar, a ništa od ovoga ne bi se dogodilo da nije bilo Brune – kazala je Belamarić, zahvaljujući svojoj mentorici Bruni Kuntić-Makvić na dugogodišnjoj podršci. Govoreći o dugotrajnom i zahtjevnom radu na Plinijevu djelu, koji podrazumijeva ne samo jezičnu preciznost nego i duboko razumijevanje antičkog konteksta, osvrnula se i na podršku prof. dr. sc. Ivana Urlića.

– Nije ni primijetio kako znam da na kavama sa mnom zapravo prati moje mentalno stanje dok sam se hrvala s Plinijem – rekla je Belamarić koja je posebno emotivno govorila o Klasičnoj gimnaziji u Splitu, u kojoj je radila do umirovljenja, istaknuvši kako upravo iz toga kruga dolaze gotovo svi dosadašnji hrvatski prevoditelji Plinija te izrazivši uvjerenje da će buduće generacije nastaviti prenositi tu "baklju" klasične naobrazbe.

Plinijevo Prirodoslovlje (Naturalis historia) jedno je od najopsežnijih i najutjecajnijih enciklopedijskih djela antičkog svijeta. Sastoji se od čak 37 knjiga i obuhvaća širok raspon tema – od kozmologije i geografije, preko botanike i medicine, pa sve do zoologije i mineralogije. Djelo je zamišljeno kao sustavni pregled cjelokupnog znanja njegova vremena, a Plinije se pritom oslanjao na više od 200 autora i oko 20.000 zabilježenih činjenica. Upravo ta ambicija da objedini svijet u jedinstven tekst čini Prirodoslovlje jednim od ključnih izvora za razumijevanje antičke znanstvene i kulturne misli.

Deseta knjiga, koja je sada dostupna hrvatskoj publici, usredotočuje se na ptice: njihovu biologiju, navike, ali i simbolička značenja.

Ravnateljica Muzeja grada Splita Vesna Bulić Baketić istaknula je važnost ovog izdanja za hrvatsku humanistiku i muzejsko poslanje ustanove.

– Jedna od glavnih misija Muzeja grada Splita jest omogućiti i stručnoj i široj publici pristup najvažnijim civilizacijskim dosezima. Ponosni smo što podupiremo programe poput prijevoda Plinijeva djela, a posebno je vrijedno što prvi put na hrvatskom jeziku imamo cjelovito izdanje, ne samo prijevoda nego i iznimno kvalitetne uvodne studije – rekla je ravnateljica Vesna Bulić Baketić.

U ime Instituta Latina & Graeca, prof. dr. sc. Tamara Tvrtković naglasila je važnost ptica u književnosti i kulturnoj imaginaciji tijekom tisućljeća, podsjetivši koliko je motiv ptice prisutan i postojan u europskoj intelektualnoj tradiciji.

Prof. dr. sc. Ivan Urlić istaknuo je kako ova knjiga na osobit način premošćuje vremenske epohe, nazvavši je "paškom čipkom literarnog postignuća" prevoditeljice Inge Belamarić.

Split centar proučavanja

Govoreći o samom prevoditeljskom radu, prof. dr. sc. Bruna Kuntić-Makvić kazala je kako se u ovom prijevodu osjeća da je Inge Belamarić, uza sav zahtjevan posao, u tekstu i uživala te da je upravo zahvaljujući takvim predanim pothvatima Split postao jedno od najvažnijih mjesta proučavanja Plinija u Hrvatskoj.

Okupljenima se obratio i dr. sc. Josip Belamarić, suprug prevoditeljice, izrazivši ponos na rad i predanost koji stoje iza ovog izdanja.

Ovaj prijevod nadovezuje se na raniji rad Inge Belamarić na Plinijevu opusu. Naime, već je objavila prijevod devete knjige Prirodoslovlja, posvećene morskim i vodenim bićima. Ta knjiga donosi opsežne opise riba, morskih sisavaca i drugih organizama, ali i niz zanimljivih opažanja i vjerovanja povezanih s morem.

Predstavljanje knjige "O letećim bićima" još je jednom potvrdilo kako interes za antičku književnost i znanost ne jenjava. Naprotiv, u vremenu ubrzanih informacija i fragmentiranog znanja, djela poput Plinijeva podsjećaju na vrijednost sustavnog promišljanja svijeta. Upravo zato ovakvi prijevodi ne predstavljaju samo filološki doprinos, nego i važan kulturni događaj – most između antičkog i suvremenog, između prošlosti i čitatelja današnjice.