Galopirajuća katastrofa: 'Ovo bi moglo dovesti do dodatnih 30.000 smrtnih slučajeva u Europi'

Nijedan drugi kontinent se ne zagrijava tako brzo kao Europa. To pokazuje izvješće o stanju klime u Europi „State of the European Climate 2024“, objavljeno ovoga utorka (16.4.). Prema tom izvješću, prošle su godine premašeni brojni temperaturni pragovi, a zabilježeni su i negativni rekordi. Autori su oko 100 znanstvenika iz EU-ovog programa za praćenje klimatskih promjena Copernicus i Svjetske meteorološke organizacije. Cijela Zemlja se od industrijalizacije u prosjeku zagrijala za oko 1,3 Celzijevih stupnjeva. U Europi su to 2,4 stupnja. Osim Islanda, gdje je bilo hladnije nego inače, prošle su godine u cijeloj Europi zabilježene natprosječne temperature.

„Temperatura mora bila je iznimno visoka, razina mora nastavila je rasti, ledeni pokrovi i ledenjaci nastavili su se topiti“, objašnjava Samantha Burgess, jedna od glavnih autorica izvješća. I globalno, prošla je godina bila najtoplija otkako postoje meteorološka mjerenja. „I to dok koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi i dalje raste i 2024. ponovno doseže rekordne vrijednosti. Od osamdesetih godina Europa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka“, dodaje Burgess.

Poplave i vrućine ugrožavaju ljude i infrastrukturu

To ima dalekosežne posljedice. Kod klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem „nije riječ samo o globalnim prosjecima. One imaju posljedice na regionalnoj i lokalnoj razini“, kaže Florence Rabier, glavna tajnica Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, koji surađuje s Copernicusom. Bilo da se radi o poplavama, ekstremnim vrućinama, olujama ili sušama – život oko 750 milijuna ljudi u Europi sve češće je pogođen ekstremnim vremenskim prilikama – potaknutima klimatskim promjenama koje uzrokuju ljudi. U Valenciji u Španjolskoj je u poplavama prošle godine u listopadu i studenome poginulo više od 220 ljudi. Količine oborina srušile su sve dosadašnje rekorde u samo nekoliko sati i uništile automobile, kuće i infrastrukturu. Šteta se procjenjuje na više od 16 milijardi eura.

Prije toga, oluja Boris već je izazvala poplave u osam istočnoeuropskih zemalja duž tisuća kilometara riječnih tokova. Prema procjenama, u Europi je prošle godine olujama i poplavama bilo pogođeno 413.000 ljudi, a najmanje 335 ljudi je izgubilo život. Broj dana s ekstremnim toplinskim opterećenjem 2024. bio je drugi najveći otkako postoje mjerenja. Posebno je u istočnoj Europi bilo iznimno vruće i suho. Jug je još jednom iskusio teške suše, čak i tijekom zime. Na zapadu Europe, pak, palo je toliko kiše kao rijetko kada od 1950. godine. Kombinacija suše i obilnih oborina značajno povećava rizik od poplava, jer tvrdo, isušeno tlo ne može u kratkom vremenu apsorbirati velike količine vode. Time brzo nastaju opasni vodeni tokovi.

Gradovima je potrebna bolja zaštita

„Svaki dodatni djelić stupnja porasta temperature je važan jer povećava rizike za naše živote, gospodarstvo i planet. Prilagodba je nužnost“, izjavila je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo prilikom predstavljanja izvješća. Iako emisije koje potiču klimatske promjene i dalje rastu širom svijeta, postoji i dobra vijest: Europa je 2024. proizvela više energije iz sunca, vjetra i biomase nego ikad prije. 45 posto električne energije došlo je iz klimatski prihvatljivih obnovljivih izvora. No države moraju što je moguće brže poduzeti mjere, osobito što se tiče zaštite od poplava i toplinskog stresa, upozoravaju znanstvenici.

Samantha Burgess upozorava da bi dugoročno globalno zatopljenje iznad 1,5 stupnjeva moglo dovesti do dodatnih 30.000 smrtnih slučajeva u Europi zbog ekstremnih vrućina. U izvještaju se kao pozitivno ističe da više od polovice europskih gradova već razvija planove kako bi se prilagodili ekstremnim vremenskim uvjetima i bolje zaštitili svoje građane. Pariz, Milano, Nizozemska i Glasgow prednjače u tome. Tamo se ubrzano razvija infrastruktura za zaštitu klime, šire se zelene površine za hlađenje grada te se intenzivno provode mjere zaštite od poplava.