Ne tako davno svijet je bio pogonjen fosilnim gorivima – od ugljena do nafte – i financijskim derivatima. Danas su temelji kapitalističke moći rijetki metali. Nekad su najbogatiji među nama bili industrijalci i bankari, danas su najveći svjetski milijarderi predvodnici digitalne revolucije. Dok su se na bazi nafte, čelika, željeznice, bankarstva i industrijalizacije uzdizale mnoge moćne dinastije 20. stoljeća, današnju kapitalističku elitu čini nekolicina nedodirljivih. Bogatstvo obitelji Rockefeller, Carnegie, Vanderbilt, Ford, Morgan ili Rothschild u odnosu na tadašnji svjetski BDP bilo je veće nego bogatstvo današnjih milijardera. Međutim, bilo ih je znatno više nego danas, a milijarde su se svele na svega nekoliko mogula. O utjecaju na društvene, političke i ekonomske globalne tokove kakav danas imaju tehnološki giganti, milijarderi 20. stoljeća mogli su samo sanjati.
Kako je šačica milijardera preuzela svijet?
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Od diplomatskih laži do brutalne istine, više se i ne trudimo lagati
Trump, ratovi i resursi – došao je trenutak da politika kaže istinu o sebi: teritorij i resursi oduvijek su bili pravi pokretači politike, a međunarodno pravo vrijedi samo dok to odgovara moćnima
Bio je najsuperiorniji i najljepši od svih: glamur, brzina i tragični kraj
Concorde, najpreprepoznatljiviji zrakoplov na svijetu, prvi je službeni komercijalni let imao prije 50 godina, 21. siječnja 1976.
Zašto veliki i bogati, umjesto na oružje i rat, novac ne bi trošili na ugađanje građanima zemlje koju žele osvojiti?
Kada bi Trump svakom Grenlanđaninu dao sto tisuća dolara, to bi bilo manje od jednog dana u vojnom proračunu
Portugal je propao jer je imao previše zlata, a Hrvatska propada od drugačijeg 'viška'
Umjesto da se potakne proizvodnja, zlato je ubrzalo proces koji bi se danas nazvao rentijerskim gospodarstvom – sustav u kojem se živi od prihoda, a ne od stvaranja nove vrijednosti
Kako smo zajedno sa župnicima uspjeli 'zamračiti' 155 milijuna eura
Hrvatski Caritas došao je na doista sjajnu ideju da potakne ljude da doslovce ne bace taj novac u otpad, nego da ga doniraju onima najpotrebitijima o kojima se skrbi Caritasova mreža