Foto: Luka Stanzl/PIXSELL Ministar Kujundžić - Hrvatska kakvu trebamo
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL Ministar Kujundžić - Hrvatska kakvu trebamo
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL Ministar Kujundžić - Hrvatska kakvu trebamo
Foto: Luka Stanzl/Pixsell Panel diskusija, kakvo nam zdravstvo treba. Davor Miličić, Lea Smirčić Duvnjak, Lucijan Vukelić, Jasna Karačić, Zdravko Marić, Mislav Šivatović, zamjenik gl. urednika Večernje lista.
Foto: Luka Stanzl/Pixsell Panel diskusija, kakvo nam zdravstvo treba. Davor Miličić, Lea Smirčić Duvnjak, Lucijan Vukelić, Jasna Karačić, Zdravko Marić, Mislav Šivatović, zamjenik gl. urednika Večernje lista.
Foto: Luka Stanzl/Pixsell Panel diskusija, kakvo nam zdravstvo treba. Davor Miličić, Lea Smirčić Duvnjak, Lucijan Vukelić, Jasna Karačić, Zdravko Marić, Mislav Šivatović, zamjenik gl. urednika Večernje lista.
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Kad budemo obrazovaniji i bogatiji, smanjit će se bolesti srca i krvnih žila

26. 03. 2018. u 23:27 2
Nije problem broj pacijenata, nego to što su oni koji se liječe u bolnicama jako bolesni, jer se nije djelovalo na vrijeme, objasnio je Davor Miličić

Na pitanje je li održivo zdravstvo u koje uplaćuje tek svaki treći osiguranik, ministar Zdravko Marić na panel-diskusiji pod nazivom Kakvo nam zdravstvo treba kazao je da nisu samo prihodi problem, već je tu i pitanje efikasnosti. Pritom je napomenuo da država plaća dopunsko u visini od 700 milijuna kuna godišnje za studente, te zapitao - a koliko njih kad se zaposli nastavi plaćati to neobavezno zdravstveno osiguranje? Dugovanje države po dvije milijarde kuna za dopunsko određenih kategorija, kaže, valja demistificirati, pa je ustvrdio i da ne vidi pretjerano veliku korist od izlaska HZZO-a iz riznice.

Budućnost hrvatskog zdravstva Ako se društvo u cjelini ne mijenja, teško će se mijenjati i zdravstveni sustav

Ravnatelj HZZO-a dr. Lucian Vukelić istaknuo je da je HZZO ove godine bolničke limite digao za 300 milijuna kuna te je najavio da će ići na izjednačavanje cijena bolničkih usluga i usluga primarne zdravstvene zaštite. Složio se da je potrebno više liječnika u primarnoj, jer sadašnji je omjer u Hrvatskoj jedan specijalist prema dva primarca, a europski je prosjek 1:4.

Foto: Luka Stanzl/Pixsell Panel diskusija, kakvo nam zdravstvo treba. Davor Miličić, Lea Smirčić Duvnjak, Lucijan Vukelić, Jasna Karačić, Zdravko Marić, Mislav Šivatović, zamjenik gl. urednika Večernje lista. Foto: Luka Stanzl/Pixsell Panel diskusija, kakvo nam zdravstvo treba. Davor Miličić, Lea Smirčić Duvnjak, Lucijan Vukelić, Jasna Karačić, Zdravko Marić, Mislav Šivatović, zamjenik gl. urednika Večernje lista. Foto: Luka Stanzl/Pixsell Foto: Luka Stanzl/Pixsell Foto: Luka Stanzl/Pixsell Foto: Luka Stanzl/Pixsell Foto: Luka Stanzl/Pixsell Foto: Luka Stanzl/Pixsell Foto: Luka Stanzl/Pixsell Foto: Luka Stanzl/Pixsell Foto: Luka Stanzl/Pixsell Foto: Luka Stanzl/Pixsell Foto: Luka Stanzl/Pixsell Foto: Luka Stanzl/Pixsell Foto: Luka Stanzl/Pixsell Foto: Luka Stanzl/Pixsell Foto: Luka Stanzl/Pixsell Foto: Luka Stanzl/Pixsell Foto: Luka Stanzl/Pixsell Foto: Luka Stanzl/Pixsell Panel diskusija, kakvo nam zdravstvo treba. Davor Miličić, Lea Smirčić Duvnjak, Lucijan Vukelić, Jasna Karačić, Zdravko Marić, Mislav Šivatović, zamjenik gl. urednika Večernje lista. Foto: Luka Stanzl/Pixsell Foto: Luka Stanzl/Pixsell

Obiteljski liječnici podcijenjeni

– Primarna zdravstvena zaštita je podcijenjena, nije atraktivna mladim liječnicima, teško ju je obnoviti i nije stimulirana. Dvije su trećine poslova administrativni – navela je dr. Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.

Hrvatska nema toliko izražen problem broja pacijenata na jednog liječnika, koliko je problem to što su pacijenti koji se liječe u bolnicama jako bolesni jer se nije djelovalo na vrijeme. Akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, uzrok tome vidi u nedostatku obrazovanosti i stupnja razvijenosti.

– Finska je, primjerice, bila u vrhu po broju pobola od kardiovaskularnih bolesti. U 30-ak godina postala je zemlja s najmanjim brojem tih pacijenata jer je došla na visok stupanj razvoja i izobraženosti nacije. Finci zdravo jedu, ne puše, kreću se i među najnaprednijim su nacijama, dakle, kad budemo bolje obrazovani, civiliziraniji i bogatiji, past će i kardiovaskularni pobol među stanovništvom. No nismo najgori, kad se uspoređujemo sa starim članicama EU lošiji smo, ali kad se uspoređujemo s istočnijim zemljama, bolji smo – kazao je Miličić. Naglasio je i da zdravstveni sustav nije pred kolapsom i da bilježimo i jako povoljne trendove koji to dokazuju.

Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Privatna inicijativa u zdravstvu. Sudionici: Jadranka Primorac, Mladen Bušić, Radwan Joukhadar, Hrvoje Pauković i moderatorica Valentina Wiesner. Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Jadranka Primorac i Hrvoje Pauković Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Privatna inicijativa u zdravstvu. Sudionici: Jadranka Primorac, Mladen Bušić, Radwan Joukhadar, Hrvoje Pauković i moderatorica Valentina Wiesner. Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Privatna inicijativa u zdravstvu. Sudionici: Jadranka Primorac, Mladen Bušić, Radwan Joukhadar, Hrvoje Pauković i moderatorica Valentina Wiesner. Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell

– Više nitko od hrvatskih pacijenata ne treba i ne ide izvan granica RH zbog kardiovaskularnih problema jer se svi mogu riješiti u Hrvatskoj – kazao je.

Zabranjeno pušenje

Dr. Lea Smirčić Duvnjak iz klinike “Vuk Vrhovac” istaknula je da 57% komplikacija izazvanih dijabetesom otpada na kardiovaskularne bolesti te zanemarujemo važnost bolje suradnje primarne i specijalista kad je riječ o tim pacijentima. Podsjetila je da je pušenje zabranjeno u krugu od 100 metara od zdravstvenih ustanova, što se nerijetko krši. Doktori ističu kako je u EU pušenje u lokalima nedopustivo i pozivaju i na regulatorne mjere.

'Hrvatska kakvu trebamo' Kujundžić: Liste čekanja problem su hrvatske, ali i svjetske medicine

Bolnički sustav ‘Ravnatelja koji mjesec završi u plusu treba uhititi jer znači da nije radio’

Reforma zdravstva Uvođenje privatnih zdravstvenih osiguranja dovest će do efikasnijeg a jeftinijeg zdravstva

PREVENTIVA
Liječnik savjetuje: U ovim situacijama je potrebno tražiti drugo mišljenje stručnjaka
pogledajte na vecernji.hr
  • alf
    02:23 27. ožujka 2018.

    A kako biti bogatiji ako ne zelis raditi? Mislim da imamo jedan od najboljih omjera u svijetu osoba sa raznoraznim titulama, Prof, DR, Magisara, Ing i ostalih. Sto oni rade, sjede u drzavnim uredima kao trutovi i onda ocekujemo bolje ...

Komentirajte
Vecernji.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice vecernji.hr slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice vecernji.hr kliknite na "Slažem se".