Hrvatska 34 godine nakon početka velikosrpske agresije još traga za 1740 osoba, nestalih i smrtno stradalih s nepoznatim mjestom ukopa, od kojih je 328 iz Vukovara, a 451 s područja Vukovarsko-srijemske županije, ističu iz Uprave za zatočene i nestale Ministarstva branitelja. "Proces traganja za nestalima jedan je od najsloženijih i najosjetljivijih državnih zadataka te apsolutni prioritet Vlade i Ministarstva hrvatskih branitelja", kaže za Hinu ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ana Filko.
Kao najveći izazov navodi nedostatak vjerodostojnih informacija o mogućim mjestima ukopa posmrtnih ostataka. "Sve je manje svjedoka, a dio ključne dokumentacije nalazi se u arhivima Republike Srbije, koja ne otvara arhive niti dostavlja podatke o premještanjima posmrtnih ostataka. Takav izostanak suradnje i dalje ostaje bitna prepreka pronalaženju nestalih osoba", pojašnjava.Iz Uprave za nestale kažu da ne vode evidenciju po nacionalnosti te da Hrvatska traga za svim svojim državljanima."Među nestalima su i branitelji i civili različitih nacionalnosti, a svi se postupci vode jednako", ističu iz Uprave komentirajući navode po kojima su više od trećine nestalih osobe srpske nacionalnosti.
"Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu, donesen 2019. u mandatu potpredsjednika Vlade i ministra Tome Medveda, definirao je nadležnosti i cjelokupan proces traganja, uključujući mogućnost nagrađivanja osoba koje dostave korisne informacije ili sankcioniranja onih koji ih uskraćuju", kaže Filko. Sustavna istraživanja i rezultati od 2016. godine Ističe da je proces traganja intenziviran od 2016. godine, kroz suradnju Ministarstva s MUP-om, SOA-om, VSOA-om i Državnim odvjetništvom. "Od tada do danas istražena je 431 lokacija, što obuhvaća više od milijun četvornih metara terena", kaže. Dodaje da su tom razdoblju pronađeni i ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 233 osobe, otkriveno je sedam masovnih i više od 40 pojedinačnih grobnica te su održane 63 završne identifikacije s ukupno 323 identificirane osobe. Istraživanja se provode nakon detaljne analitičke pripreme koja uključuje kartografske prikaze, georadare, satelitske snimke i bespilotne letjelice, a svaka se lokacija razmatra u širem prostornom i vremenskom kontekstu, pojašnjava.
Posebno zahtjevno istraživanje provodi se na lokaciji Petrovačka dola kod Vukovara, naglašava ravnateljica, gdje su tijekom trogodišnjeg rada u teškim uvjetima, pronađeni posmrtni ostaci najmanje 36 žrtava, hrvatskih branitelja i civila.Analize su pokazale da je riječ o sekundarnoj grobnici, što dodatno potvrđuje razmjere prikrivanja tragova zločina.Značajan je pronalazak masovne grobnice kod Spomen doma na Ovčari u rujnu 2025., nakon višegodišnjih istraživanja na više od 370.000 četvornih metara terena.U njoj su pronađeni posmrtni ostaci triju žrtava odvedenih iz vukovarske bolnice, Jean-Michela Nicoliera, Josipa Batarela i Zorislava Gašpara, čiji je identitet potvrđen DNA analizom.
U idućem razdoblju Ministarstvo hrvatskih branitelja nastavlja terenska istraživanja i ponovne pretrage, uz dodatna ulaganja u tehnologiju, opremu i stručne timove.UZN ističe da je posebna pozornost posvećena je identifikaciji ranije ekshumiranih, a još uvijek neidentificiranih posmrtnih ostataka, uz primjenu novih DNA metoda, zbog čega pozivaju obitelji nestalih da, ako to još nisu učinili, daju referentne uzorke krvi. "Pitanje nestalih jedno je od ključnih mjerila napretka Srbije u pristupanju Europskoj uniji. Istina o žrtvama i suradnja u njihovu pronalasku predstavljaju temelj civilizacijskih, humanih i europskih vrijednosti", poručuje ravnateljica.