Povijesno glasovanje: Kongres traži prekid vojne potpore Izraelu

Sve veći raskol između dijela američkog političkog vrha i izraelskog premijera Benjaminom Netanyahuom mogao bi dobiti novu potvrdu već u utorak. Zastupnički dom SAD-a glasat će o rezoluciji kojom se od predsjednika Donalda Trumpa traži prekid američke vojne potpore izraelskim operacijama u Libanonu. Iako njezino usvajanje nije izvjesno, samo glasovanje predstavlja snažan politički signal da bezuvjetna američka potpora Izraelu više nije neupitna. U pozadini cijele priče nalazi se mnogo više od Libanona, riječ je o budućnosti američko-iranskih pregovora, stabilnosti Bliskog istoka i odnosu Washingtona prema vladi Benjamina Netanyahua.

Zastupnički dom SAD-a u utorak će glasati o rezoluciji kojom se poziva na primjenu Zakona o ratnim ovlastima (War Powers Resolution) kako bi se zaustavila američka vojna potpora izraelskim operacijama u Libanonu. Inicijativu je pokrenula demokratska zastupnica Rashida Tlaib, koja od predsjednika Donalda Trumpa traži prekid svakog američkog vojnog sudjelovanja povezanog s izraelskim vojnim operacijama.

Prema dostupnim podacima, u izraelskim napadima na Libanon poginulo je više od 4000 ljudi, dok je više od 1,2 milijuna stanovnika bilo prisiljeno napustiti svoje domove. Upravo humanitarna dimenzija sukoba postala je jedan od glavnih argumenata zagovornika rezolucije. Ovo je druga takva rezolucija o kojoj Kongres raspravlja tijekom lipnja. Prvi pokušaj nije uspio osigurati potrebnu većinu, iako ga je podržao 91 demokratski zastupnik te republikanac Thomas Massie. Ovoga puta očekuje se veća potpora, ponajprije zbog činjenice da su prijedlog podržali i vodeći demokratski čelnici, uključujući Hakeema Jeffriesa, Katherine Clark i Petea Aguilara.

Organizacija Just Foreign Policy procjenjuje da bi rezolucija mogla dobiti između 160 i 210 glasova. Ipak, za njezino usvajanje bit će potrebna potpora dijela republikanskih zastupnika, što ostaje najveća neizvjesnost. Iako rezolucija formalno govori o Libanonu, njezine posljedice daleko nadilaze taj sukob. Trumpova administracija posljednjih mjeseci pokušava obnoviti diplomatski kanal prema Iranu kako bi se smanjile regionalne napetosti i izbjegao širi rat na Bliskom istoku. Prema tvrdnjama zagovornika rezolucije, upravo nastavak izraelskih vojnih operacija predstavlja jednu od najvećih prepreka tim naporima.

Teheran već dulje vrijeme poručuje kako ozbiljnog sporazuma neće biti dok Izrael nastavlja vojne operacije na libanonskom teritoriju. Drugim riječima, Washington se nalazi između dva saveznika čije interese više nije moguće lako uskladiti. Za Benjamina Netanyahua ovo nije samo još jedno glasovanje u američkom Kongresu. Posljednjih mjeseci sve je očitije da dio američke političke elite, uključujući i dio tradicionalno proizraelskih političara, smatra kako izraelska vojna strategija otežava ostvarenje američkih geopolitičkih ciljeva.

Netanyahu je više puta odbacio mogućnost povlačenja izraelskih snaga iz Libanona, poručivši da se to neće dogoditi dok je on na vlasti. Sličan stav zauzeo je i ministar obrane Yisrael Katz, koji tvrdi da Izrael nije zaprimio nikakav američki zahtjev za povlačenje. Takve izjave dodatno produbljuju dojam da se interesi Washingtona i Tel Aviva više ne podudaraju u potpunosti. Prošloga petka, uz američko posredovanje, postignut je novi okvirni sporazum između Izraela i Libanona prema kojem bi libanonska vojska trebala preuzeti nadzor nad južnim dijelom zemlje.

Izraelski zračni napadi se nastavljaju, dok Tel Aviv inzistira da Hezbollah prije svakog povlačenja mora biti potpuno razoružan. Hezbollah taj uvjet odbacuje, tvrdeći da bi time izgubio ključni instrument odvraćanja od budućih izraelskih napada. Pristaše rezolucije tvrde da Sjedinjene Države i dalje pružaju Izraelu značajnu potporu kroz razmjenu obavještajnih podataka i odobravanje određenih vojnih aktivnosti, iako Washington odbacuje tvrdnje o izravnom sudjelovanju američkih snaga u borbama. Izvršni direktor organizacije Just Foreign Policy Eric Sperling smatra da će glasovanje zapravo biti svojevrsni referendum o američkoj politici prema Bliskom istoku.

Prema njegovu mišljenju, prihvaćanje rezolucije poslalo bi jasnu poruku da Kongres želi dati prednost diplomaciji i nastavku pregovora s Iranom. Odbacivanje prijedloga, s druge strane, značilo bi nastavak dosadašnje politike potpore izraelskim vojnim operacijama bez većih ograničenja. Bez obzira na konačan ishod glasovanja, politička poruka već je poslana. Prije samo nekoliko godina bilo je gotovo nezamislivo da bi američki Kongres ozbiljno raspravljao o ograničavanju vojne potpore Izraelu tijekom aktivnih vojnih operacija.

Danas se takva rasprava vodi uz potporu dijela najutjecajnijih demokratskih čelnika, što pokazuje da se američka politika prema Izraelu postupno mijenja. To ne znači kraj strateškog partnerstva između Washingtona i Tel Aviva, ali znači da će izraelska vlada, osobito Netanyahu, ubuduće sve teže računati na bezuvjetnu američku političku potporu.

Istodobno, ishod ovog glasovanja mogao bi imati posljedice daleko izvan Libanona. Mogao bi utjecati na američko-iranske pregovore, budućnost odnosa SAD-a i Izraela te sigurnosnu arhitekturu cijelog Bliskog istoka. Upravo zato mnogi analitičari smatraju da će glasovanje u Kongresu biti mnogo više od proceduralne odluke – ono bi moglo označiti početak nove faze američke vanjske politike prema regiji.Ako će tekst ići u tiskano ili internetsko izdanje Večernjeg lista, preporučio bih i naslov: "Kongres okreće leđa Netanyahuu? Glasovanje koje bi moglo promijeniti američku politiku prema Izraelu", jer bolje odražava geopolitičku težinu teme.