'WOOD WIDE WEB'

Jeste li znali da drveće međusobno komunicira? Evo kako je to moguće

Foto: Marin Tironi/PIXSELL
Na današnji dan obilježava se Dan planeta Zemlje
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
Zagreb: Rascvjetala stabla u Šulekovoj ulici, najljepšoj ulici u gradu
Foto: Marin Tironi/PIXSELL
Na današnji dan obilježava se Dan planeta Zemlje
13.04.2025.
u 06:00
Ova komunikacija uključuje kemijske signale, električne impulse i čak podzemne mreže. Jedan od najzanimljivijih aspekata komunikacije među drvećem dolazi kroz mrežu podzemnih gljiva
Pogledaj originalni članak

Svijet drveća, koji na prvi pogled izgleda kao tiho i mirno okruženje, zapravo je ispunjen nevjerojatnim procesima i načinima komunikacije. Iako se čini da drveća rastu sama, udaljena jedno od drugog, znanstvena istraživanja posljednjih desetljeća pokazala su da drveća zapravo imaju vrlo sofisticirane načine međusobne komunikacije pa čak i suradnje. Ova komunikacija uključuje kemijske signale, električne impulse i čak podzemne mreže. Jedan od najzanimljivijih aspekata komunikacije među drvećem dolazi kroz mrežu podzemnih gljiva. Mikorizne gljive su simbiotski organizmi koji uspostavljaju veze s korijenjem drveća, stvarajući podzemnu mrežu koja je često nazvana „Wood Wide Web“ (drveni svjetski web). Ova mreža omogućava drveću da međusobno komunicira i dijeli resurse. Kroz mikorizne gljive, drveća mogu slati kemijske signale jedan drugome, upozoravati se na prijetnje poput napada insekata, pa čak i dijeliti hranjive tvari. 

VEZANI ČLANCI:

Nedavna istraživanja sugeriraju da drveća koriste električne impulse za međusobnu komunikaciju. Ovi impulsi putuju kroz drveće i mogu prenijeti informacije o stanju drveća, poput sušenja ili napada insekata. Električni signali putuju kroz biljke na način koji je sličan živčanim signalima kod životinja, ali mnogo sporije. Iako se ovo područje još uvijek istražuje, postoje dokazi da drveća mogu koristiti ove signale kako bi prepoznala opasnosti i reagirala na njih. Drveća također mogu komunicirati fizičkim putem kroz korijenski sustav, drveća mogu utjecati na rast drugih drveća. Na primjer, starija drveća koja dominiraju određenim područjem mogu putem svojih korijena slati tvari koje inhibiraju rast manjih biljaka. 

>>FOTO Znanstvenici predvidjeli: Hrvatski grad među prvima koji će biti potopljeni zbog globalnog zatopljenja>>

Foto: GREG LOCKE/REUTERS
2024 Iceberg season in Newfoundland Canada
Foto: JOE SKIPPER/REUTERS
FILE PHOTO: Astronauts arrive before launch to the International Space Station, in Cape Canaveral
Foto: TT NEWS AGENCY/REUTERS
Storm Babet in Sweden
Foto: GREG LOCKE/REUTERS
2024 Iceberg season in Newfoundland Canada
Foto: GREG LOCKE/REUTERS
2024 Iceberg season in Newfoundland, Canada
Foto: Hannibal Hanschke/REUTERS
FILE PHOTO: Ice Sheet Greenland
Foto: Sime Zelic/PIXSELL
Podignuta razina mora u Zadru
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Panorama Dubrovnika i okolice sa Srđa
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Panorama Dubrovnika i okolice sa Srđa
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Panorama Dubrovnika i okolice sa Srđa

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.