Jakarta, glavni grad Indonezije i jedan od najvećih gradova na svijetu, polako nestaje pred očima svojih stanovnika - tlo pod gradom iz godine u godinu sve brže tone. U pojedinim dijelovima sjeverne Jakarte zemljište se spušta i do 25 centimetara godišnje, zbog čega se oko 40 posto grada već danas nalazi ispod razine mora.
Riječ je o problemu koji traje desetljećima, a posljedice su sve vidljivije. Mnoge zgrade su nagnute, ceste ispucale i deformirane, dok pojedini stanovnici danas žive čak četiri metra ispod razine mora. Upravo zbog toga indonezijske vlasti odlučile su izgraditi potpuno novu prijestolnicu na drugom otoku, iako na širem području Jakarte i dalje živi više od 30 milijuna ljudi. Iako se često pretpostavlja da je glavni razlog klimatske promjene i rast razine mora, stručnjaci upozoravaju da je stvarni problem znatno složeniji, piše The Diplomat.
Naime, razina mora raste tek tri do četiri milimetra godišnje, dok se pojedini dijelovi Jakarte spuštaju višestruko brže. Glavni uzrok krije se ispod površine – u dugogodišnjem prekomjernom crpljenju podzemnih voda. Velik broj stanovnika nema pristup pouzdanom gradskom vodovodu pa kućanstva i tvrtke godinama buše vlastite bunare. Zbog toga se slojevi gline i pijeska ispod grada sabijaju, tlo gubi stabilnost i postupno tone. U nekim četvrtima zemljište je od sedamdesetih godina prošlog stoljeća potonulo čak četiri metra.
Kako bi se smanjio pritisak na Jakartu, tadašnji predsjednik Indonezije Joko Widodo još je 2019. godine objavio plan preseljenja državne uprave. Nova prijestolnica, nazvana Nusantara, gradi se u pokrajini Istočni Kalimantan na otoku Borneu, oko tisuću kilometara od sadašnje prijestolnice. Vrijednost projekta procjenjuje se na više od 30 milijardi američkih dolara, a gradnja je započela 2022. godine. Plan je da prva faza bude dovršena do 2045., dok je simbolično preseljenje dijela državnih institucija obilježeno 17. kolovoza 2024., na Dan neovisnosti Indonezije.
Unatoč izgradnji nove prijestolnice, najveći problem ostaje neriješen. Jakarta će i dalje biti gospodarsko i financijsko središte zemlje, a milijuni stanovnika nastavit će živjeti u području koje je sve izloženije poplavama. Geolog Heri Andreas s Tehnološkog instituta u Bandungu upozorava da ni izgradnja velikog morskog zida neće dugoročno riješiti problem. Kako tlo nastavlja tonuti, s vremenom će se spuštati i zaštitna infrastruktura, zbog čega će opasnost od poplava ponovno postati ozbiljna.
Stručnjaci stoga ističu da je jedino trajno rješenje izgradnja pouzdanog vodovodnog sustava koji bi stanovnicima omogućio opskrbu vodom bez crpljenja podzemnih zaliha. U protivnom, procjene pokazuju da bi do 200. godine čak četvrtina Jakarte mogla završiti pod vodom.