Dok američki predsjednik Donald Trump s jedne strane nudi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu pregovore o miru u Ukrajini, s druge strane američko Ministarstvo financija zadalo je možda najteži udarac ruskoj ratnoj mašineriji od početka invazije. Nove sankcije protiv naftnih divova Rosneft i Lukoil, ne samo da su Kremlju izvukle milijarde dolara mjesečno, već su i definitivno zatvorile vrata ruskom energetskom i političkom utjecaju u jugoistočnoj Europi. A najveći gubitnici nisu samo u Moskvi, već u Sofiji i Beogradu, piše Telegraph u svojoj analizi. U Bugarskoj dogodilo se nešto što je još prije godinu dana izgledalo nezamislivo. Vlada je krajem studenog preuzela potpunu operativnu kontrolu nad rafinerijom Burgas, najvećom u zemlji i ključnim objektom u vlasništvu Lukoila. Za posebnog upravitelja imenovan je Rumen Spetsov, bivši šef porezne uprave poznat po beskompromisnoj borbi protiv sive ekonomije. "Lukoil je bio krunski dragulj ruskog utjecaja u Bugarskoj", kaže Ruslan Stefanov iz Centra za proučavanje demokracije u Sofiji. "Čak i ako sutra bude mir u Ukrajini, dugoročna ruska politika ide protiv Europe. Zato smo morali prekinuti tu vezu", dodao je. Predsjednik Rumen Radev pokušao je staviti veto na zakon kojim se omogućava oduzimanje kontrole, ali ga je parlament nadglasao. Washington je dao rok od šest mjeseci da se pronađe novi vlasnik koji nije povezan s Moskvom. U Beogradu situacija je još dramatičnija, piše Telegraph. Rafinerija Pančevo, dio Naftne industrije Srbije (NIS), radi u 'stanju mirovanja'. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić traži odgodu sankcija od američkog Ministarstva financija kako bi rafinerija preživjela zimu, ali istovremeno javno poručuje da će Rusima, ako dođe do nacionalizacije, 'platiti najvišu moguću cijenu jer su nam prijatelji'. "Sjediti na dvije stolice više nije moguće", upozorava Igor Novaković iz beogradskog Centra za međunarodne i sigurnosne poslove (ISAC). "Međunarodni poredak se preoblikuje pred našim očima. Na kraju će Srbija morati birati stranu, a ove sankcije jasno pokazuju koja strana pobjeđuje", kazao je.
Prema analizi Kijevske škole ekonomije, sankcije Rosneftu i Lukoilu koštaju Rusiju između 2,5 i 5 milijardi dolara mjesečno – otprilike trećinu svih prihoda od izvoza nafte. Izvoz u Kinu pao je na najnižu razinu od veljače 2022., dok se popusti na rusku naftu u Indiji i Kini udvostručili. Moskva pokušava zaobići sankcije preko „nepoznatih“ trgovaca ali analitičari procjenjuju da će, čak i ako obujam izvoza uskoro oporavi, cijena po barelu ostati trajno niža. "Ovo je možda prvi put da Putin osjeća stvarni ekonomski pritisak koji može utjecati na njegovu odluku o nastavku rata", kaže Emilija Zankina, bugarska politologinja sa Sveučilišta Temple u Rimu. "Gubitak kontrole nad energijom u istočnoj Europi nije samo financijski to je simbolički udarac u srce ideje o ruskoj sferi utjecaja", kazao je.
Najjace sankcije su potapanje tankera u sjeni.