Povratak na osnove. Back to basics... Tako razmišljaju u Švedskoj kada je riječ o korištenju alata za pisanje i čitanje u školama. Cilj je da svaki učenik ima fizički udžbenik za svaki predmet. Povratkom na analogne alate, dakle olovku i papir, vlada se nada da će uspjeti poboljšati stopu pismenosti. Fokus se s ekrana vraća na fizičke knjige, što je, očekivano, izazvalo reakcije tehnoloških kompanija i računalnih znanstvenika, koji upozoravaju da bi to moglo utjecati na šanse učenika prilikom zapošljavanja jer sve više radnih mjesta traži što razvijenije digitalne vještine.
Kako je objavio BBC, u srednjoj školi u Nacki, nedaleko od Stockholma, maturanti, poput 18-godišnje Sophie, digitalnu platformu za učenje na satovima matematike zamijenili su nastavom na kojoj se koriste samo udžbenici. Neuobičajeno je to za zemlju s reputacijom jednog od tehnološki najnaprednijih europskih društava, prvenstveno zahvaljujući i visokoj razini digitalnih vještina te uspješnoj sceni tehnoloških startupova.
No, u vladi naglašavaju da se digitalna tehnologija ne uklanja u potpunosti iz škola, nego će se uvoditi u nastavu tek u dobi kada potiču, a ne ometaju učenje. Prijenosna računala našla su se u švedskim učionicama već krajem 2000-tih i do 2015. godine oko 80 posto njih u državnim srednjim školama imalo je individualni pristup digitalnom uređaju. Obvezna upotreba tableta u predškolskim ustanovama uključena je u nastavni plan i program 2019. godine, kao dio vizije vlade predvođene socijaldemokratima da čak i najmlađe pripremi za život. No, desničarska koalicija koja je došla na vlast 2022. godine usmjerava nastavu u drugom smjeru.
- Zapravo pokušavamo što više ukloniti ekrane. S višom dobi u školi možda ih koristite malo više, ali s nižom dobi, ili u školi, mislim da uopće ne bismo trebali koristiti ekrane – kazao je Joar Forsell, glasnogovornik za obrazovanje Liberalne stranke, iz koje dolazi i ministar obrazovanja. Vlada koristi slogan "S ekrana na fascikl" i smatra kako nastava bez ekrana pomaže djeci da se koncentriraju i razvijaju svoje vještine pisanja i čitanja. Od 2025. godine predškolske ustanove više nisu obvezne koristiti digitalne alate, a tableti se ne daju djeci mlađoj od dvije godine, navodi BBC. Ove godine stupa na snagu i zabrana mobitela u školama kojima je dodijeljeno više od 2,1 milijarde kruna (200 milijuna dolara) bespovratnih sredstava za ulaganje u udžbenike i priručnike za nastavnike. Novi kurikulum osmišljen za provođenje učenja temeljenog na udžbenicima trebao bi biti objavljen 2028. godine.
- Čitanje pravih knjiga i pisanje na pravom papiru te brojanje sa stvarnim brojevima na pravom papiru puno je bolje ako želite da djeca steknu znanje koje im je potrebno – izjavio je Forsell. Prije tri godine provedena je rasprava u kojoj su sudjelovali sveučilišni profesori, udruge nastavnika i političari. - Povećana je svijest o poremećajima koje tehnologija uzrokuje u učionicama – kazala je dr. Sissela Nutley, neuroznanstvenica povezana s Karolinska institutom u Stockholmu, navodeći probleme s koncentraciju i sve veći broj međunarodnih istraživanja koja ukazuju na to da čitanje tekstova na digitalnim uređajima može otežati djeci obradu informacija, te da prekomjerno korištenje ekrana može čak utjecati na razvoj mozga učenika niže dobi. U PISA testovima, mjerilu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) Švedska je 2022. godine zabilježila značajan pad u matematici i čitanju, prestigli su je Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Danska i Finska, a gotovo četvrtina učenika u dobi od 15 i 16 godina nije dosegla osnovnu razinu razumijevanja pročitanog.
Linda Fälth, istraživačica u obrazovanju učitelja na Sveučilištu Linnaeus, za portal Undark naglasila je da se Švedska pozicionirala kao predvodnica u digitalnom obrazovanju, no s vremenom se pojavila zabrinutost zbog vremena provedenog pred ekranom, ometanja, smanjenog dubokog čitanja i erozije temeljnih vještina poput održive pažnje i pisanja rukom. Protivnici vraćanja na papir upozoravaju da analogno obrazovanje učenike neće dovoljno pripremiti za tržište rada jer se procjenjuje da će 90 posto radnih mjesta uskoro zahtijevati digitalne vještine. Američki psiholog i pisac Jonathan Haidt pak smatra da bi se računala i tableti na klupama učenika u osnovnim i srednjim školama mogli pokazati kao jedna od najskupljih pogrešaka u povijesti obrazovanja.
Program Europske unije "Put do digitalnog desetljeća" donosi ambiciozni cilj da najmanje 80 posto odraslih ima barem osnovne digitalne vještine i da se dosegne 20 milijuna zaposlenih ICT stručnjaka. Preko programa "Digitalna Europa" uloženo je već oko 294 milijuna eura u podršku inicijativama za osposobljavanje, usavršavanje i prekvalifikaciju s ciljem poboljšanja digitalnih vještina radne snage EU-a. Te inicijative za osposobljavanje obuhvaćaju područja poput umjetne inteligencije, znanosti o podacima, računarstva u oblaku i kibernetičke sigurnosti. No, još je puno posla žele li se ostvariti ciljevi za 2030. u području digitalnih vještina jer danas samo 55,6 posto stanovništva EU ima barem osnovne digitalne vještine, a trenutnim tempom broj ICT stručnjaka dosegnut će se tek 12 milijuna do 2030. godine.