Kad je 2000. usvojena Direktiva o elektroničkoj trgovini, koja je omogućila tzv. režim slobodne luke za internetske platforme i trebala potaknuti poduzetnički razvoj internetskog biznisa, nitko nije računao da će tada benigne društvene mreže poput Facebooka i platforme poput YouTubea i Googlea postati himere koje sad već ozbiljno ugrožavaju slobodu i demokratičnost. I korporativnu i medijsku.
Tijekom posljednjih 20-ak godina ove, sad već monopolističke platforme, razvile su poslovne modele u kojima su zaradile na reklamama na prijenosu medijskih sadržaja, sa zanemarivom ili nikakvom naknadom proizvođačima sadržaja – autorima i nakladnicima. Ali i bez ikakve odgovornosti za sadržaj koji prenose te s alarmantnim problemima zloporabe osobnih podataka korisnika. Preveli su fikciju u stvarnost i postali Veliki Brat iz Orwellove “1984.” više od CIA-e, KGB-a i svih tajnih službi zajedno.
Ušle su u konfrontaciju s državama koje su im odlučile zakonima naložiti da plate naknade autorima i izdavačima. Žestina njihove pobune izgleda kao pravi korporativni međudržavni rat.
U Europi je krenulo s Francuskom koja je prva implementirala u zakon Direktivu o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU pokušavajući ispraviti neravnoteže, a ovih je dana eskaliralo u Australiji koja je zakonom regulirala da platforme moraju platiti naknade izdavačima za poveznice s vijestima.
Facebook je tada blokirao sav sadržaj koji donosi ikakve vijesti, pa i nužne obavijesti. Uslijedila je međunarodna reakcija, Kanada je dala potporu Australiji i najavila sličan zakon, podršku je obećalo još 15 zemalja. Sve jako podsjeća na ratno stanje i savezništva iako pomahnitali sudionik nije država, nego korporacija koja pokušava uspostaviti sve elemente državnosti; ne tako davno propala im je ideja kreiranja svog novca, virtualne kriptovalute.
U Hrvatskoj je u saborskoj proceduri Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima; od zakonodavca su autori tražili, ali nije i uvršteno, da platforme daju izdavačima uvide u algoritme izbora i redoslijeda objavljivanja sadržaja. Nadamo se da će razmisliti o tome, da opet ne bude, govoreći Facebook jezikom: “One dollar short, one minute late.”
Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
Na što se to pretvorilo, nemoguće. To su monopolističke oglašivačke kompanije koje milijarde dolara, veliku većinu svog profita zarađuju od reklama. Osim toga da je netko pričao da će ljudi dobrovoljno pristati da ih špijuniraju što rade, koje su im navike, interesi, što su kupovali, gdje su bili.... ne bi vjerovali ni u najtamnije doba tajnih službi. Sve pod izlikom za njihovo dobro i bolje korisničko iskustvo. Lol. Također i te podatke o ljudima nastale špijuniranjem preprodaju. Još se tome može pridodati da su te oglašivačke kompanije postali svjetski cenzori drugog mišljenja što se pokazalo u zadnjih godinu dana.