Kolumna

Inicijativa će uspjeti jedino ako se povežu želja i isplativost

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Inicijativa će uspjeti jedino ako se povežu želja i isplativost
18.09.2018.
u 08:30
U inicijativi Tri mora 11 država nema novca za ulaganje. Zato joj trebaju bogate ekonomije
Pogledaj originalni članak

Na inicijativu Tri mora u Bruxellesu se počelo gledati kao na onu koja ujedinjuje što je važno u ovo vrijeme raznih suverenističkih pokreta u pojedinim europskim državama. Činjenica da je 11 od 12 država (osim Austrije) članica inicijative Jadran – Baltik – Crno more među najsiromašnijima u EU više je nego dokaz da je im je potreban brži razvitak. Naime, 12 država predstavlja 28 posto teritorija EU, 22 posto njezina stanovništva, ali i samo oko 10 posto BDP-a.

Prva dva skupa (u Dubrovniku 2016. i Varšavi 2017.) služila su, uglavnom, za uobličavanje inicijative. Istina, u Varšavu je došao i američki predsjednik Donald Trump, ali samo prodavati američku robu (plin za LNG terminale, primjerice, a pitanje je hoće li takav biti sagrađen na Krku), a sada u Bukureštu svoj interes pokazuje i Njemačka. Zapravo jedanaest država, ako inicijativa ostane u sadašnjem okviru, nema novca za ulaganja. Stoga joj trebaju bogate ekonomije koje bi vidjele profit ulažući u projekte na njihovu prostoru. Prvo, nitko neće ulagati u projekt zato što bi on mogao biti lijep, već zato što bi iz njega mogao izvući neku korist. Na stolu u Bukureštu nalazi se 40 projekata od kojih je 11 predložila Hrvatska na polju energetike, prometa i telekomunikacija, čija je ukupna vrijednost 1,78 milijardi eura. Iznos nije visok za pojmove velikih europskih država, ali jesu li za njih zainteresirane ekonomije u ostalim državama?

Dakako, dio se sredstava može dobiti iz fondova EU, ali uvijek mora biti i netko koji će otvoriti svoju lisnicu. Jedan od najpotrebnijih projekata, koji leži na papiru još od sedamdesetih godina, pruga je koja bi povezala Rijeku s ostatkom Europe. Ako se ubrzo ne bude izgradila pruga koja bi povezala Grobničko polje (Škrljevo koje se spominje kao unutarnja luka vjerojatno je postalo već premalo) sa Zagrebom, sudbina riječke luke nalikovat će sudbini brodogradilišta. U Bukureštu se nudi modernizacija željeznice na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani, što je hrvatska želja, ali je li i drugima isplativa? Treba povezati želje i isplativost. Jedino će tako inicijativa uspjeti.   

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pažnje?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.