Papa Franjo, koji se u bolnici bori s upalom pluća, proveo je mirnu noć, priopćeno je iz Vatikana. "Noć je bila mirna, papa se odmarao", glasi posljednje izvješće o papinu zdravstvenom stanju od nedjelje ujutro. Inače, njegovo zdravlje dan prije prvi put je opisano kao kritično, toga dana trebao mu je dodatni kisik, a dobio je i transfuziju krvi. Vatikan je u subotu navečer objavio da se zdravstveno stanje pape Franje pogoršalo u prethodna 24 sata, uz pojašnjenje da je pretrpio "produženu respiratornu krizu nalik astmi". Papa je, inače, primljen u rimsku bolnicu Gemelli 14. veljače nakon što je nekoliko dana imao poteškoća s disanjem, a tada mu je dijagnosticirana obostrana upala pluća.
"Sveti Otac je svjestan i proveo je dan u naslonjaču, iako je slabiji nego dan ranije. U ovom trenutku prognoza je i dalje neizvjesna", navodilo se u subotnjem priopćenju Vatikana uz zabrinjavajući dodatak da "papa nije izvan opasnosti." Također, Vatikan je objavio da se papa u nedjelju neće pojaviti u javnosti na molitvi s hodočasnicima, što je drugi tjedan zaredom da je propustio događaj.
Tijekom proteklih dvanaest godina dogodilo samo u jednom navratu da papa nije s prozora pozdravio okupljene vjernike. U srpnju 2021. također je bio hospitaliziran u rimskoj bolnici Gemelli, no tada je ipak molio na balkonu klinike čiji je deseti kat rezerviran za pape. Ovog puta i to izostaje. Zdravlje 88-godišnjeg Svetog Oca, koji je papa od 2013. godine, krhko je već duže. Papi Franji, koji od mladosti nema dio desnog plućnog krila zbog teškog oblika pleuritisa (upale membrana koje okružuju pluća i prsnu šupljinu), u ljeto 2021. odstranjen je dio crijeva. Također, pojavili su se i problemi s koljenom i već neko vrijeme tijekom javnih nastupa najčešće je sjedio u invalidskim kolicima. Posljednje dvije godine veće mu probleme stvaraju upravo respiratorne infekcije, pa je tako i prije godinu dana završio na pregledu u bolnici nakon gripe. K tome, krajem 2023. dvaput je pao u svojoj rezidenciji, a to se ponovilo i sada u siječnju. Dio protokolarnih aktivnosti otkazao je još prije Božića, od tada je u nekoliko navrata ostao bez glasa i gotovo da nije napuštao svoju rezidenciju u Domu svete Marte.
U javnosti ne izostaje ni ono neizbježno, nagađanja o mogućem nasljedniku. To je počelo i prije papine hospitalizacije, traje mjesecima, a europski mediji kao potencijalnog nasljednika najčešće spominju 70-godišnjeg talijanskog kardinala Pietra Parolina. Kardinal Parolin je, inače, desetak godina služio Franji kao kardinal državni tajnik.
U narodu omiljeni papa Franjo rođen je kao Jorge Mario Bergoglio 17. prosinca 1936. u Buenos Airesu, u obitelji s petero djece. Roditelji su mu bili talijanski doseljenici, pa ima i argentinsko i talijansko državljanstvo. Diplomirao je kemijsku tehnologiju, no kasnije se odlučio za svećenički poziv te stupio u bogosloviju. U novicijat Družbe Isusove stupio je 11. ožujka 1958. Humanističke studije završio je u Čileu, a 1963., po povratku u Buenos Aires, završio je filozofiju na Filozofskom fakultetu Kolegija "San José" u San Miguelu. Inače, papa Franjo drugi je najstariji papa u povijesti. Samo je Lav XIII. bio stariji, a umro je 1903. u dobi od 93 godine. Franjin prethodnik Joseph Ratzinger, papa Benedikt XVI., izabran 2005., odrekao se, pak, s 86 godina službe rimskog biskupa, nasljednika svetog Petra s danom 28. veljače 2013., obrazloživši tu odluku poodmaklom dobi.
12 upropaštenih godina za vrijeme globalističkog pape ..