Nakon rekordnog rasta primanja i eksplozivnog rasta minimalne plaće za čak 92% u pet godina, trošak rada natjerao je poslodavce u prerađivačkoj industriji na zaustavljanje investicija i zatvaranje radnih mjesta, tvrde iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Traže jednogodišnju odgodu novog povećanja minimalne plaće.
– U ime poslodavaca koji stvaraju gotovo 80% hrvatskog BDP-a, apeliramo na Vladu da pri određivanju minimalne plaće za 2026. prioritet bude čuvanje radnih mjesta. Nastavak strelovitog rasta troška rada izravno bi ugrozio radna mjesta, investicije i konkurentnost hrvatskog gospodarstva, osobito u prerađivačkoj industriji te bi generirao dodatni rast stope inflacije – tvrde iz HUP-a te dodaju kako je, suprotno narativu prisutnom u javnosti kako kompanije izvlače "rekordnu" dobit i slabo plaćaju radnike, realnost sasvim drukčija. Mnoge tvrtke u industriji zbog prebrzog rasta troška rada posluju "na nuli" ili s minimalnim profitnim maržama pa su u dijelovima proizvodne industrije već počela otpuštanja.
Profitabilnost hrvatskih tvrtki niža je od EU prosjeka čak 55%, a dobit koju ostvaruju nije dovoljna za daljnji brzi rast plaća i za nužno investiranje u proizvodne kapacitete i tehnologiju, posebno u radno intenzivnim tvrtkama u prerađivačkoj industriji koje zapošljavaju više od 200 tisuća radnika. Investicije privatnog sektora rasle su samo 0,4% u 2024., što, kako tvrde, govori da su gotovo sve nove investicije zaustavljene. S druge strane, ukupna primanja po zaposlenom povećala su se najviše u EU, rekordnih 72%, odnosno umanjeno za stopu inflacije realno 42%. Realni rast kupovne moći samo lani od čak 21% u Hrvatskoj bio je najviši u EU, a znatno su rasli i depoziti građana na računima u bankama.
– Hrvatska već godinama bilježi gospodarski rast znatno veći od prosjeka EU, što je posljedica političke stabilnosti, promišljenih političkih odluka u prethodnom razdoblju te izdašnih EU sredstava. To je dobrim dijelom posljedica rekordnog rasta primanja zaposlenih i rasta minimalne plaće koji su se dogodili u vrlo kratkom roku, potaknuti i recentnim velikim skokovima plaća u javnom sektoru. Tvrtke zbog toga, naročito u prerađivačkoj industriji, nemaju više prostora za investicije, što ugrožava konkurentnost i dovodi do gubitka radnih mjesta. Ako se trend nekontroliranog rasta plaća nastavi, riskiramo zatvaranje tisuća radnih mjesta i pad konkurentnosti izvoznog sektora – upozorava Mislav Balković, predsjednik HUP-a. Uz jednogodišnju odgodu povećanja minimalne plaće traži se i da se promjena minimalne plaće u budućnosti uredi jasnom i predvidljivom formulom koja bi je automatski, bez pritisaka, iz godine u godinu usklađivala s inflacijom i rastom produktivnosti, kako to čine brojne europske države.
Ovako nisu prijetili niti srpski generli za vrijeme rata. Što želi HUP? Da svi Hrvati odu iz Hrvatske, budući da su plaće koje nude hrvatskim radnicima nedostatne za život u današnjoj Hrvatskoj.