Bugare hvata panika zbog skorog uvođenja eura. Hrvati za njih imaju koristan savjet

Cijene su porasle otkako je Hrvatska usvojila euro, ali to ne nadmašuje koristi koje su mnogi osjetili. Svim bugarskim prorocima propasti zbog eura treba jedan “chill pill”. Barem je to savjet iz Hrvatske, posljednje zemlje koja je usvojila jedinstvenu valutu još 2023. godine. Bugari su izašli na ulice u tisućama otkako je Europska komisija odobrila ulazak Bugarske u valutnu uniju od sljedeće godine, navodno iz straha da će život postati znatno skuplji kao rezultat toga, piše Politico.eu.

Od kada se Hrvatska pridružila eurozoni, inflacija joj je — istina je — bila nešto viša nego prije pristupanja. No u velikoj mjeri, kažu stručnjaci, to odražava druge pozitivne promjene. Drugi gospodarski podaci ukazuju na to da je tranzicija u velikoj mjeri bila uspješna — i model koji bi Bugarska mogla slijediti. Rast u Hrvatskoj bio je među najjačima u EU prošle godine, 3,8 posto, zahvaljujući turističkom sektoru koji se održao snažnim čak i dok su se industrijski problemi Europe gomilali.

Nezaposlenost je na najnižoj razini otkako je započeo niz statistika u zemlji od 1996. godine. Sredstva iz različitih fondova EU-a i dalje stižu ubrzanim tempom, zahvaljujući vladi koja odrađuje svoj posao: rejting tvrtka Fitch očekuje da će Hrvatska absorbirati svih 4,5 milijardi eura sredstava predviđenih u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost do sredine sljedeće godine. Možda i najvažnije, plaće su porasle za više od 30 posto otkako su Hrvati zamijenili kune za euro. Hrvatska i Bugarska, dvije od najsiromašnijih zemalja EU-a, službeno su ušle u čekaonicu za pridruživanje euru u isto vrijeme sredinom 2020. godine, nakon što su više od desetljeća držale inflaciju na razini ili ispod razine europodručja. Ali niz šokova koji su započeli s pandemijom sve je to promijenio: inflacija je porasla puno više nego u eurozoni, dosegnuvši vrhunac od preko 13 posto u Hrvatskoj i gotovo 19 posto u Bugarskoj, ostavljajući potrošače u obje zemlje vrlo osjetljivima na rizik od ponavljanja istog.

Iako je inflacija u Hrvatskoj i dalje među najvišima u EU-u, analitičari kažu da uzroci uglavnom nisu povezani s uvođenjem eura. „Hrvatska je bila jedina zemlja koja je ušla u eurozonu u uvjetima ozbiljnih inflatornih pritisaka“, rekao je Petar Sorić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ističući da je inflacija od 2022. do 2023. bila najgora još od 1990-ih, kad se bivša Jugoslavija raspadala. S takvim uvjetima na početku procesa uvođenja eura, Sorić kaže da je potrošačima bilo teško odrediti što točno uzrokuje inflaciju — što je dovelo do percepcije da je inflacija puno viša nego što su službeni podaci sugerirali.

Ali strahovi od rasta cijena djelomično su opravdani, kaže Fran Galetić, također s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ukazujući na iskustvo susjedne Slovenije, gdje su cijene porasle za 9 posto unutar 18 mjeseci od uvođenja eura u siječnju 2007. „Iako je službena politika slala umirujuće poruke da se to neće dogoditi, mnogi su se sjećali kako je to izgledalo“, rekao je Galetić. Kako bi umirila javnost, hrvatska je vlada natjerala supermarkete da prikazuju cijene u obje valute četiri mjeseca prije nego što je euro zamijenio kunu 2023. godine, i još godinu dana nakon toga. To ipak nije spriječilo oportunističke trgovce da iskoriste priliku. Mnogi hrvatski trgovci podigli su cijene prije nego što je pravilo stupilo na snagu, omogućivši im da tvrde kako ih nisu podizali tijekom razdoblja dvostrukog prikazivanja cijena, rekao je Galetić. Potrošačke su cijene porasle znatno brže u 18 mjeseci oko uvođenja eura nego što su rasle u ostatku eurozone.

Bugarska planira usvojiti sličnu politiku počevši od srpnja i morat će učiti iz hrvatskog iskustva. A nezadovoljstvo tim razdobljem ostalo je: ranije ove godine Hrvati su bojkotirali supermarkete u znak prosvjeda protiv rasta cijena, prisilivši vladu da proširi niz cjenovnih ograničenja koja je uvela za neke osnovne proizvode u 2022. i 2023. „Ovi su paketi predstavljeni od strane vlade kao dio odgovora na energetsku krizu, ali kako su se djelomično poklopili s prelaskom na euro, potrošači su ih do neke mjere vjerojatno doživjeli kao zaštitu od euro-inflacije“, rekao je Sorić.

Bugarska je, dodao je, danas u boljoj poziciji jer „sada ima puno mirniju inflacijsku perspektivu nego što smo je mi imali 2023. godine. U tom smislu, bit će puno lakše pratiti promjene cijena i kažnjavati nepravedne trgovačke prakse.“ Ostali pokretači inflacije teže se povezuju s eurom, čak i neizravno. Uzmimo sezonski turizam, koji čini otprilike petinu hrvatskog BDP-a: otkako su Europljani ponovno dobili slobodu putovanja nakon pandemije, turizam je postao najjači dio gospodarstva. U posljednje tri godine cijene u hrvatskom turizmu porasle su za 50 posto — znatno više od 15 do 20 posto koliko je zabilježila Španjolska ili Grčka.

Sve u svemu, ipak, stručnjaci kažu da prelazak na zajedničku valutu donosi daleko više koristi nego nedostataka. Ana Šabić, direktorica Odjela za europske odnose Hrvatske narodne banke, nazvala je hrvatsko uvođenje eura „potpunom pričom o uspjehu“. Hrvatska se oprostila od troškova konverzije valute (velika pobjeda za poduzeća i turiste), a premija kreditnog rizika zemlje u odnosu na Njemačku — kako se odražava u prinosima državnih obveznica — gotovo je nestala.

Hrvatska narodna banka procjenjuje da zemlja sada štedi oko 160 milijuna eura godišnje samo na troškovima razmjene i transakcija. „Hrvatska je osjetila sve očekivane koristi članstva u europodručju, unatoč činjenici da smo se pridružili u vrlo izazovnim vremenima“, rekla je Šabić. Ali, uz suptilno upozorenje za zemlju koja je doživjela svoj udio disfunkcionalnosti i afera u vladi, naglasila je da su „detaljno i pravodobno planiranje“ kao i „jasna podjela zadataka i odgovornosti među uključenim institucijama ključni.“