Kolumna

Hrvatska na dobrom putu da brzo uvede euro i finišira EU priču

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
11.07.2020.
u 10:18
Cjelokupna politika HNB-a vođena dva desetljeća usmjerena je na uvođenje eura, 2023. ili 2025., manje je važno
Pogledaj originalni članak

S ulaskom u schengenski prostor i uvođenjem eura Hrvatska bi mogla u desetak godina članstva zaokružiti svoju europsku priču. Za samu Hrvatsku preuzimanje eura prirodni je put jer nijedna druga kandidatkinja nije imala takvu zastupljenost eura u svom financijskim sustavu i svakodnevnom životu kao mi. Što se tiče eurozone i općenito EU, i njima je jednostavnije platiti svoje ljetovanje na jadranskim ili crnomorskim ljetovalištima zajedničkom valutom nego se mučiti tečajem i promjenom valuta.

Hrvatska svojom veličinom, pa i optjecajem novca, ne može bitno poremetiti zajedničke tokove čak i da krupno zabrlja, tako da zasad sve teče glatko. Da bi uvela euro, svaka zemlja mora provesti u ‘čekaonici’ najmanje dvije godine, Slovenija je uskočila u euro vlak za dvije i pol, ali Litvi je trebalo punih jedanaest godina da je prihvate. Proširenje eurozone, jednako kao i Europske unije, uvijek je i obostrana politička priča s kojom vođe Europe žele pokazati da još postoje zemlje kojima je euro privlačan, pogotovo zato što se Poljska, Mađarska i Češka grčevito drže svoje valute.

Zašto Hrvatska ne bi trebala slijediti njihovu odluku kad je o tome riječ, objašnjeno je više puta, a najvažniji razlog je što euro nigdje nije dominantno sredstvo štednje i plaćanja kao što je u Hrvatskoj. Čuvanje standarda dužnika odavno je vezalo ruke hrvatske središnje banke, tako da je kompletna politika HNB-a vođena u posljednja dva desetljeća usmjerena prema uvođenju eura. Hoće li to biti 2023. ili 2025. godine, sad je manje važno od činjenice da Hrvatskoj stiže najbolja moguća pomoć u trenutku kad se suočava s ozbiljnim troškovima vezanima za epidemiju korone. Uz ERM 2 nova će zaduženja biti lakša. Iduće na što će vlasti morati paziti, kad se jednom utanači vrijeme zamjene valute, promjene su cijena i zaokruživanje od kojega strahuje dio građana.

Nijemci još rogobore jer su uvjereni da je s markom sve bilo upola jeftinije, Slovence ne muči toliko zaokruživanje koliko činjenica da su tolarom možda mogli malo više pogodovati domaćim izvoznicima. No, euro je za Hrvatsku dobra vijest, logičan slijed događaja, samo što ni taj euro neće sakriti gorku istinu da se zemlja razvija najsporije od svih drugih tranzicijskih ekonomija.

ISTRAŽUJEMO

Kako početi investirati i planirati mirovnu? Evo zašto o tome trebate razmišljati već u dvadesetima

Rano počnite planirati mirovinu, pametno birajte investicije i budite dosljedni u svojim financijskim odlukama kako biste uživali u financijski stabilnijoj budućnosti, poručuju financijski stručnjaci i savjetuju početi sa štednjom već od prvog zaposlenja. Međutim, kako početi investirati i planirati mirovinu kada nam se teško uopće zamisliti u budućnosti, pogotovo ako smo tek u dvadesetima?

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

ST
stefj
12:42 11.07.2020.

Meni osobno više smetaju gužve na granicama nego to što nemamo Euro... Euro vjerojatno treba uvesti da nema više kredita vezanih uz stranu valutu, da se malo smanje kamate i sl, no najviše radi toga da ne dođe neki biser na vlast koji bi štampanjem novaca pokušao riješiti probleme javnog sektora... Žao mi je kune, no ne vidim neku prednost s njom, ako smo već izabrali EU kao ekonomsku zajednicu... No, po meni je Schengen puno veći prioritet, naročito ako se gleda da nam je turizam bitna stavka, a u gospodarstvu da se logistikom iz Zagreba može pokriti skoro cijela Slovenija...

Avatar Adminjetrica
Adminjetrica
12:13 11.07.2020.

Ionako nemamo suverenost ni u čemu pa zašto bi imali u monetarnoj politici?

CR
crocro
11:50 11.07.2020.

S kojom drugom političkom opcijom bi se sve ovo ostvarilo?? Navedite. Realno. Nema.