Prema procjenama Agencije EU za droge, između pet i 20 posto radno aktivnog stanovništva u Europi ima ozbiljne probleme povezane s uporabom alkohola i/ili droga, a podaci HZZO-a pokazuju da su u Hrvatskoj bolovanja zbog dijagnoza povezanih s ovisnostima rijetka, ali dugotrajna. Privremena nesposobnost za rad zbog dijagnoza ovisnosti o alkoholu i drogama prošle je godine zabilježena kod 515 osoba, što je činilo 0,2 posto svih otvorenih bolovanja. U prvih šest mjeseci ove godine evidentirano je 195 takvih slučajeva, odnosno 0,15 posto.
Iako čine vrlo malen udio u ukupnom broju otvorenih bolovanja, njihova je težina vidljiva u broju ostvarenih dana. Udio dana bolovanja zbog ovisnosti iznosio je 0,6 posto i u 2024. i u prvoj polovici 2025. godine. Prošle godine na 515 slučajeva ostvareno je ukupno 59.040 dana bolovanja, dok je u prvih šest mjeseci ove godine na 195 slučajeva utrošeno 27.587 dana, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Na nedavnoj konferenciji "Prevencija ovisnosti na radnom mjestu: odgovornost, podrška i praksa" istaknuti su alkohol, pušenje, droge i moderne ovisnosti poput kocke, klađenja, igranja videoigara i boravka na društvenim mrežama kao najčešći problemi ovisnosti na radnom mjestu, a iznesen je i podatak da je polovica osoba koje se liječe od ovisnosti istodobno u radnom procesu.
Voditelj odjela za alkoholizam i druge ovisnosti Klinike za psihijatriju Sveti Ivan Zagreb Anto Orešković rekao je da se posljedice ovisnosti kod zaposlenika mogu vidjeti po tome da zakazuju u radnim zadacima, kasne na posao, dolaze u lošem stanju te su češće na bolovanju. Kod alkohola najčešće vide simptomi mamurluka ili apstinencijski simptomi poput tremora, mučnine, slabosti, pogotovo ponedjeljkom. Kad je riječ o kokainu, čija je upotreba u porastu kako u općoj tako i u radnoj populaciji, simptomi nisu uvijek fizički vidljivi jer uzrokuje prvenstveno psihičku ovisnost, no može se primijetiti pad funkcionalnosti i nepouzdanost radnika. Kod ovisnosti o drogama problem je pak to što ovisnici dugo skrivaju problem.
"Kod je kocka problem, može se primijetiti da osoba često ima financijske probleme, pokušava dignuti neka sredstva u firmi, ako je moguće preko kase uzajamne pomoći do posuđivanja novca od kolega bez da im taj novac i vrati", objašnjava. Ako poslodavac posumnja da radnik ima problema s alkoholom, Orešković kaže da se može pozvati na kršenje odredbi iz radnog odnosa ili ga potaknuti na liječenje. "Poslodavci ponekad kontaktiraju i medicinu rada, ako im je nešto čudno s radnikom, budući da postoji izvanredni liječnički pregled", rekao je. Dodao je da ako poslodavac radniku hoće pomoći onda inzistira da ide na liječenje i to zna uroditi plodom. "Uvjet da ostane na poslu je liječenje", kaže.
Nekad je podrška poslodavaca bila znatno veća. "Danas je situacija rigidnija, a dio poslodavaca radije poseže za otkazom, zbog pritisaka na rezultat i konkurentnosti pa se dio ljudi i ne liječi jer je represivni sistem previše naglašen", objašnjava. Kaže da je u manjim sredinama za razliku od većih gradova situacija bolja jer se ljudi više poznaju i međusobno podržavaju. Ističe da ipak ima i pozitivnih primjera. "Imao sam mnogo slučajeva u kojima su poslodavci dovodili svoje radnike na liječenje, posjećivali ih i aktivno podržavali proces. No, opći je trend da je danas ta podrška slabija", kaže Orešković.
Iz Saveza Samostalnih Sindikata Hrvatske (SSSH) navode kako posljednjih godina, zbog manjka radne snage, poslodavci rjeđe posežu za drastičnim mjerama poput izvanrednog ili redovitog otkaza. Napomenuli su i da se to uglavnom odnosi na djelatnost građevinarstva, industrije građevinskog materijala te kamenolome. Iako postoje primjeri preventivnih aktivnosti, osobito u većim tvrtkama, sankcioniranje je i dalje češća reakcija poslodavaca. "Imamo primjere da poslodavci izriču i novčane kazne, ali redovito na nezakoniti način, odnosno obustavljaju novčane kazne s plaće radnika bez radnikovog prethodnog pristanka".
Sindikat ističe da poslodavci u građevinarstvu sve češće upozoravaju na porast korištenja mobilnih uređaja tijekom rada te uvode zabrane njihove uporabe, dok su klasične ovisnosti, osobito konzumacija alkohola, u padu. "Trend pada se pripisuje strožim kontrolama i kažnjavanju, pri čemu se u građevinarstvu tolerira do 0,5 promila alkohola u krvi, što obično rezultira samo opomenom", navode iz SSSH-a. Kao dobre mjere za smanjenje stigme u radnim kolektivima ističu otvaranje dijaloga i o problemima ovisnosti, bolje informiranje i edukaciju te rad na prevenciji.