Zsolt Hernadi, predsjednik uprave grupe MOL komentirao je krizu oko uvoza ruske nafte u intervjuu za mađarski Telex.hu. Poseban fokus bio je na Jadranskom naftovodu. - Jadranski naftovod je outsider. Nikada nismo njime prevozili više od 2 milijuna tona godišnje, iako naši hrvatski partneri uvijek kažu da bi mogli prevoziti 10-12-14, čak i 15 milijuna tona, ali to nije dokazano. Zato mi je drago što su se prošli tjedan hrvatska, slovačka i mađarska strana, te Europska komisija dogovorile o pokretanju detaljnog i dugotrajnog programa testiranja Jadranskog naftovoda, kako bi se obveze mogle preuzeti na temelju činjenica. Dobra je vijest da su se Hrvati s time složili, rekao je Hernadi.
Nastavio je s rečenicama o dolasku ruske sirove nafte preko Hrvatske. - Naručili smo i rusku sirovu naftu pomorskom dostavom, što je dopušteno sankcijama EU. Ako iz bilo kojeg razloga naftovod Družba nije dostupan, dopušteno nam je kupovati sirovu naftu pomorskim putevima. Nadam se da JANAF neće stati na put. Ovo će biti dobar test pouzdanosti hrvatske transportne tvrtke, ponovio je poznato mađarsko mišljenje kako u ovoj situaciji kada će mađarske zalihe sirove nafte vjerojatno pasti ispod razine dovoljne za 90 dana imaju pravo na korištenje Jadranskog naftovoda i za rusku naftu, istaknuo je predsjednik uprave.
Dotaknuo se i ovisnosti o naftovodu Adria i pomorskim dobavljačima. - Tko dovraga želi ovisiti o jednom naftovodu u Hrvatskoj i o pomorskim dobavljačima? Nova infrastruktura možda je potrebna, ali funkcionalna infrastruktura ne smije se zamijeniti. Moramo osigurati da ako postoji više naftovoda i dođe do poremećaja u jednom, možemo koristiti drugi; ako sam prisiljen dobrovoljno isključiti jedan, to već predstavlja miješanje u suverenitet. Srbija ima jedan naftovod, što stvara visok stupanj ranjivosti. Zato Srbija tako snažno podržava novi naftovod Mađarska-Srbija i vezu s Družbom, rekao je Hernadi.
Odgovorio je i na pitanje o izgradnji naftovoda Mađarska-Srbija ističući kako se ta tema na političkoj razini u osnovi tretira kao pitanje energetske sigurnosti. - Ovaj kapacitet može biti i suvišan za Srbiju, ali bi mogao poboljšati pregovaračku moć u odnosu na JANAF. Profitabilnost JANAF-a je izvanredna, što ostvaruje preko Srba i preko nas. Već imaju toliko novca da sada započinju istraživanje sirove nafte u Kazahstanu, što čak i hrvatskim energetskim stručnjacima diže kosu na glavi, odgovorio je predsjednik uprave.
Osvrnuo se i na raniju vijest o ponudi za kupovinu JANAF-a ili udjela u vlasništvu. - Korisnici naftovoda - trenutno NIS i MOL - nemaju utjecaja na ugovorne aranžmane JANAF-a ili njihovu sigurnost. Kao jedini korisnici naftovoda, ponudili smo stjecanje udjela u JANAF-u, ali nismo dobili ohrabrujući odgovor, naglasio je.
Nastavio je s temom o potencijalnim izazovima u srpsko-hrvatskoj suradnji i projektu modernizacije riječke rafinerije. - Na razini privatnih osoba, vjerujem da nema problema; u govorima političara, puno više. Hrvatski tisak se također često ponaša kao da se sve vrti oko njih. Nedavno sam pročitao da kupujemo NIS samo da bismo se borili protiv JANAF-a ili da bismo zatvorili riječku rafineriju. Pa ipak, upravo smo tamo završili veliko ulaganje. Postoji li doista netko tko ozbiljno pretpostavlja da bi MOL potrošio 700 milijuna eura na razvoj, a zatim zatvorio rafineriju?, upitao je Hernadi.
Govorio je i o javnom diskursu i odnosima u Hrvatskoj. - Čak i veterana poput mene mogu iznenaditi javne rasprave u Hrvatskoj. Općenito, uvijek zauzimamo pristup da ako se prema nama postupa pošteno, bit ćemo dobri partneri; ako nas se gura, borit ćemo se, kazao je.
U intervjuu se govorilo i o situaciji nakon akvizicije INA-e. - Toliko je ljudi živjelo od INA-e da je postojao vrlo snažan otpor prema nama kada smo stigli. Možda smo trebali bolje objasniti svoje korake na početku, ali nakon nekog vremena situacija je bila poput kafanske tučnjave, gdje se nitko nije sjećao kako je počelo, ali su svi bili uključeni, komentirao je šef MOL-a.
Spomenule su se i presude međunarodnih sudova vezane uz INA-u. - Ne bih ni sada u Hrvatskoj radio stvari drugačije. Jer smo u pravu. Međunarodni sudovi su također presudili da nam Hrvatska duguje 280 milijuna dolara jer nije poštovala ugovorne uvjete. Pouka i ovdje je da se ne smije povući, rekao je i istaknuo neke vrlo zanimljive tvrdnje o INA-i. - Jedan od najljepših simbola uspješne transformacije bit će razvojni projekt u Rijeci vrijedan 700 milijuna eura, koji ćemo otvoriti u ožujku. INA je postala izvrsna tvrtka, koja je tehnički bila u stečaju kada smo preuzeli kontrolu, objasnio je.
Za kraj je istaknuo kako se MOL natjecao s OMV-om iz Austrije za INA-u, a OMV je već preuzeo Petrom u Rumunjskoj. - Ovo je bila naša posljednja prilika za regionalni rast, morali smo ući. Zatim smo uložili puno novca i još više rada i više nismo mogli pustiti priču da prođe. Bilo je mnogo incidenata, puno smo se borili, ali u ove bitke u naftnoj industriji ne možete ulaziti sa spuštenim oružjem ili u strahu, zaključio je Zsolt Hernadi.
Nije baš tako. Imala je jackpot u Siriji za koji su insajderi znali a tu informaciju je duboka država držala podalje od javnosti. Bušotina Jihar-1 izbušena je još u veljači 2002. a sirijska imovina nije se uračunala u bilancu kod prodaje.