U vrijeme kada se o autonomnoj vožnji ponovno govori s pojačanim interesom jedno pitanje postaje važnije od same atraktivnosti teme: gdje autonomija doista počinje, a gdje odgovornost i dalje ostaje na čovjeku? Poslovna grupa Auto Hrvatska okupila je vodeće stručnjake iz područja prometa, osiguranja, zakonodavstva i autoindustrije na okruglom stolu posvećenom jednoj od najaktualnijih tema današnjice – autonomnoj vožnji i naprednim sustavima pomoći vozaču. Cilj rasprave bio je otvoriti stručnu raspravu o stvarnim mogućnostima današnje tehnologije, ali i izazovima koji dolaze s njenim ubrzanim razvojem, uz poseban naglasak na edukaciju korisnika i sigurnost u prometu.
Iako se autonomna vožnja već godinama najavljuje kao sljedeći veliki iskorak autoindustrije, stvarni razvoj nije slijedio ritam ranijih očekivanja. Napredak je neosporan, ali nije linearan, niti je doveo do trenutka u kojem bi vozač mogao postati suvišan. Danas se još uvijek nalazimo u prijelaznoj fazi u kojoj dominiraju napredni sustavi pomoći vozaču (ADAS) odnosno tehnologije koje pomažu vozaču, ali ga ne zamjenjuju. Ti sustavi nesumnjivo doprinose sigurnosti, ali njihova funkcionalnost ostaje ograničena, a odgovornost za upravljanje vozilom i dalje je na vozaču. Kako je istaknuo Goran Pejić iz Centra za vozila Hrvatske: „Sustavi pomoći vozaču nisu autonomna vožnja, oni mogu povećati sigurnost, ali ne mogu zamijeniti vozača.“
Pojam autonomne vožnje koristi se pogrešno
Poseban naglasak stavljen je na sve izraženiji nesrazmjer između stvarnih mogućnosti tehnologije i načina na koji je korisnici percipiraju. U javnom prostoru često se koriste termini koji impliciraju potpunu autonomiju, što kod vozača može stvoriti pogrešan osjećaj sigurnosti. Na to se nadovezao Marko Juraić iz Auto Hrvatske: „Problem nije tehnologija, nego percepcija, vozači misle da imaju autonomiju, a zapravo i dalje moraju aktivno upravljati vozilom.“ Slično je upozorio i moderator rasprave Kristijan Tićak: „Pojam autonomne vožnje danas se često koristi pogrešno, što stvara nerealna očekivanja kod vozača.“
U tom kontekstu, edukacija korisnika prepoznata je kao ključni preduvjet sigurnog korištenja novih tehnologija. Iskustva iz ranijih tehnoloških inovacija u automobilima pokazuju kako nedostatak razumijevanja može dovesti do povećanog rizika, unatoč tome što je primarna svrha sustava povećanje sigurnosti. „Ako vozači ne razumiju sustave koje koriste, tehnologija može povećati rizik umjesto da ga smanji“, naglasio je Rajko Horvat s Fakulteta prometnih znanosti.
Odgovornost i dalje ostaje na vozaču
Rasprava je otvorila i pitanje odgovornosti u prometu, koje s razvojem tehnologije postaje sve složenije. Iako zakonodavni okvir već prepoznaje različite razine automatizacije, jasno je da u većini današnjih situacija odgovornost i dalje ostaje na vozaču. „Dok god vozilo nije potpuno autonomno, vozač je odgovoran i mora biti spreman preuzeti kontrolu u svakom trenutku“, istaknuo je Nikola Milas iz Ministarstva unutarnjih poslova. Drugim riječima, dok god nije riječ o potpunoj autonomiji, odgovornost se ne može prebaciti na sustav. To je važna poruka i za praksu i za javnu percepciju, osobito u vremenu kada marketing tehnoloških rješenja često sugerira višu razinu samostalnosti nego što ona stvarno postoji.
Istodobno, sudionici su upozorili na konkretne izazove u praksi gdje sustavi ne reagiraju uvijek očekivano. „U stvarnim uvjetima sustavi ponekad reagiraju neočekivano, što može dovesti do opasnih situacija na cesti“, upozorio je Branimir Hitrec, glavni urednik Autokluba.
Tehnologija nam ipak pomaže
Posebno kompleksno područje odnosi se na osiguranje i utvrđivanje odgovornosti u prometnim nesrećama. Razvoj autonomnih i poluautonomnih sustava uvodi nove varijable, od softverskih rješenja do povezanih sustava i potencijalnih cyber prijetnji – što značajno mijenja tradicionalni pristup procjeni rizika i nositelja odgovornosti. Kako je istaknuo Robert Vučković iz Croatia osiguranja: „Bez podataka nema odgovornosti, a bez odgovornosti nema ni osiguranja.“
Zaključno, sudionici su se složili kako granice autonomne vožnje danas nisu samo tehničke. One su i pravne, infrastrukturne, edukacijske, osigurateljne i etičke. Tehnologija već sada dokazivo povećava sigurnost i pomaže vozaču u nizu kritičnih situacija, ali još ne ukida potrebu za njegovom pažnjom, znanjem i odgovornošću.
Auto Hrvatska ovim je okruglim stolom potvrdila vrijednost ovakvih stručnih susreta jer raspravu vraćaju na teren činjenica, iskustva i realnih izazova. A upravo to je preduvjet da se daljnji razvoj autonomne mobilnosti ne vodi pod pritiskom dojma, već kroz stručnu raspravu institucija, industrije i struke, odnosno susretom kompetentnih sugovornika.
Sadržaj nastao u suradnji s Auto Hrvatska.