Više od 60 posto hrvatskih obrtnika navodi da ne mogu naći radnike svoje struke. U nekim obrtima – poput tokara, zidara, keramičara, stolara ili mesara – manje od trideset učenika godišnje upisuje škole, dok tržište traži višestruko više. Prema podacima Hrvatske gospodarske i Hrvatske obrtničke komore, u građevinarstvu i strojarskim obrtima već godinama postoji kroničan nedostatak radne snage. No unatoč velikoj potražnji, solidnim plaćama i gotovo zajamčenom poslu, mladi i dalje često izbjegavaju deficitarna zanimanja. Takvi smjerovi još se ponekad smatraju "manje vrijednima" ili, kako mnogi kažu, "rezerviranima za one koji nisu dovoljno pametni za gimnaziju ili fakultet".
Zato ne čudi da se, prema izvješću Nacionalnog programa za mlade 2023. – 2025., broj učeničkih stipendija za deficitarna zanimanja povećao s oko 350 u 2015. godini na današnjih više od 15.000 stipendija godišnje. U posljednjih nekoliko godina gotovo sve županije, gradovi i općine uveli su financijsku potporu učenicima koji se obrazuju za tražena zanimanja. Iznosi stipendija razlikuju se ovisno o lokalnoj zajednici – kreću se od 50 eura mjesečno u manjim općinama do čak 400 eura u Svetom Jurju na Bregu, koji je poznat po najizdašnijim stipendijama u zemlji.
Sve se više među deficitarna zanimanja ubrajaju i ona iz područja medicinske te farmaceutske struke. Riječ je o poslovima koji su iznimno traženi u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. Dvoje mladih stipendista iz Slavonskog Broda objasnilo je zašto su se odlučili upravo za te zahtjevne i humane pozive. – Cijeli život kod mene je izražena empatija prema drugima. Želja da pomognem bolesnima prevagnula je u odabiru zanimanja medicinske sestre – kaže Nina Miloš, učenica brodske Srednje medicinske škole. – Bila sam na Danu otvorenih vrata i odmah sam znala da je to škola za mene. Nisam se razočarala. Školovanje je zahtjevno, ali isplati se. Stipendija će mi puno značiti, kao i svima nama – dodaje Nina.
Slično razmišlja i Nika Pejanović, buduća farmaceutska tehničarka. – Oduvijek me privlačila ta struka. Posao je lijep, uredan i odgovoran, a smatram da je idealan za mene. Stipendija će mi pomoći i biti dodatna motivacija za ulaganje truda. Kad sam birala smjer, gledala sam da to bude nešto traženo i korisno – kaže Nika.
Grad Slavonski Brod ove je godine dodijelio 50 učeničkih stipendija u iznosu od 60 eura mjesečno. Gradonačelnik Mirko Duspara ističe da se stipendijama želi potaknuti ostanak mladih u Slavoniji. – Drago mi je što su učenici izabrali zanimanja koja su potrebna ovom gradu i državi, ali i njima samima osiguravaju sigurniju budućnost. To su tražena zanimanja koja u posljednje vrijeme nisu više ni toliko potplaćena. Kada se uzmu u obzir troškovi života, razlika u plaćama između Slavonije i Zapada sve je manja – kaže Duspara.
Brojni hrvatski gradovi i općine već su raspisali nove natječaje za stipendije, a interes učenika polako raste. No stručnjaci upozoravaju da se promjena percepcije obrtničkih i tehničkih zanimanja ne može dogoditi preko noći. Potrebno je sustavno povezivati škole, poslodavce i lokalne zajednice kako bi mladi vidjeli da u tim strukama postoje stabilan posao, pristojna primanja i mogućnost napredovanja. Ako se takav trend nastavi, Hrvatska bi u idućem desetljeću mogla smanjiti jaz između potreba tržišta rada i broja kvalificiranih radnika.